Približavanjem izborne 2022. godine niz političkih stranaka u BiH, osim klasičnih pripremnih aktivnosti za izbore, vrši procese unutarnjeg preustroja izborom novoga ili potvrđivanjem staroga vodstva, a na taj način, osim eventualnog osvježavanja, i dodatno ojačavaju unutarstranačke redove, piše Večernji list BiH. Stranački događaji u obliku izbornih kongresa, skupština ili sabora tu su kako bi dodatno ojačali stranačke redove, odnosno bazu, te ih pripremili za prve mjesece iduće godine.
Mogući kandidati
Usporedno s tim već se u ovom razdoblju, iako je do izbora nešto više od godinu dana, licitira i špekulira o imenima pojedinih kandidata za neke istaknute pozicije. Jedna od stranaka na hrvatskom političkom spektru koju čeka izborni sabor je HDZ 1990. Izborni sabor najavljen je za 25. rujna 2021. u Mostaru. Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990., govorio je o predstojećem saboru na kojem će biti birano novo rukovodstvo stranke te je naglasio kako HDZ 1990. djeluje sukladno deklaraciji koja je usvojena na prethodnom saboru. Poručio je kako političkih preokreta neće biti, ali bit će određenih kadrovskih promjena. - Značajnijih političkih odstupanja neće biti ako ja nastavim voditi ovu stranku - kazao je Cvitanović za N1. U kontekstu potencijalnih kandidata treba navesti kako je do 20. rujna bio rok za prijave, a sam je Cvitanović kandidat za predsjednika stranke. Kada je pak riječ o političkom smjeru stranke, tu nema dvojbi, Cvitanović je jasno poručio kako je stranka dio Hrvatskog narodnog sabora BiH. - Dokle god je ovakvo uređenje BiH, ne pristajem na napuštanje HNS-a - naglasio je Cvitanović. Prva od većih političkih stranaka koja je već prošla unutarnji izborni proces je Naša stranka. Na 2. izvanrednom kongresu Naše stranke za predsjednika je izabran Edin Forto, aktualni premijer Sarajevske županije, i preuzeo stranku od Predraga Kojevića koji je trenutačno zastupnik u državnom Parlamentu. Nakon što je izabran, Forto je iznio svoju viziju razvoja stranke i smjer djelovanja. Pripremaju se za kongres stranke i u Demokratskoj fronti (DF), pa je tako nedavno održana prva sjednica Odbora za pripremu 2. redovitog kongresa DF-a na kojem je donesena odluka o broju, načinu i kriterijima za izbor izaslanika kongresa. Na sjednici su zaduženi timovi koji će do održavanja kongresa pripremiti program stranke, kao i političku deklaraciju koja će biti donesena na kongresu Demokratske fronte 9. listopada ove godine. S druge pak strane, u nekim su strankama već načeli temu kadroviranja, a u kontekstu SDP-a već se licitira i pojedinim imenima kandidata za neke od pozicija.
Izborni zakon
Denis Bećirović potvrdio je nedavno za Klix kako ne želi biti kandidat SDP-a za člana Predsjedništva BiH na općim izborima iduće godine. Istodobno, predsjednik SDP-a Nermin Nikšić naveo je kako će SDP BiH imati svog kandidata za Predsjedništvo BiH, osim ako se ne dogovore sa strankama s kojima su inače u koaliciji ili savezu da imaju zajedničkog kandidata. Kada je pak riječ o vodećim strankama u trima konstitutivnim narodima, one imaju prilično stabilne biračke baze. Sve aktivnosti stranaka, neovisno o političkom spektru s kojega dolaze, svakako će trebati promatrati u kontekstu dinamike nužnih promjena Izbornog zakona u BiH koje trebaju osigurati legitimno predstavljanje naroda. U tom kontekstu treba promatrati i razgovore političkih lidera krajem mjeseca s predstavnicima SAD-a i EU-a. U BiH bi trebali doći, kako je planirano, Matthew Palmer i Ursula von der Leyen.
