Prvi srednjoročni program rada Vijeća ministara BiH 2016. - 2018. godine, koji osigurava kvalitetno upravljanje razvojem sukladno nadležnostima Vijeća ministara i institucija BiH, nedavno je usvojen i predstavlja dobar putokaz za reforme, piše Večernji list BiH.
Realizacija projekata
Ovaj program sadrži opće, srednjoročne, strateške ciljeve i programe za realizaciju 57 institucija BiH koje podnose izvješće Vijeću ministara te prvi put uspostavlja sustav planiranja nužan za povlačenje sredstava iz fondova Europske unije i od drugih razvojnih partnera.
Cilj je, između ostalog, osigurati makroekonomsku stabilnost, unaprijediti konkurentno ekonomsko okruženje i povećati industrijsku konkurentnost. Među zadanim ciljevima je i brži i učinkovitiji razvoj poljoprivrede i ravnomjeran regionalni razvoj uz povećanje mogućnosti za zapošljavanje, smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti te razvijanje okolišne infrastrukture i energetskih potencijala.
Među mjerama se, između ostalog, navodi kontinuirano unapređenje međunarodnih trgovinskih odnosa i trgovinske suradnje BiH. Potrebno je, ističe se, izvršiti pripremne radnje u smislu izrade analize izvoznih i uvoznih repromaterijala, komponenti i proizvoda.
- U svrhu smanjenja uvoza potrebno je stimulirati proizvodnju roba i usluga koje se ne proizvode u BiH ili proizvode u nedovoljnoj količini, te se stoga uvoze, a postoje razvojne mogućnosti da se ti proizvodi ili njihove zamjene proizvode u BiH. Ovo se posebno odnosi na hranu i energiju, navodi se u strateškom okviru koji je poslužio kao osnova za izradu srednjoročnog programa rada Vijeća ministara BiH 2016. - 2018. godine.
Jasno se ističe i kako BiH treba visoku stopu ekonomskog rasta kako bi povećanjem produktivnosti razvijala konkurentnost i rastom zaposlenosti osiguravala snažniju ekonomsku i socijalnu uključenost. Od iznimne je važnosti osigurati povoljan politički i ekonomski ambijent za postizanje takve stope rasta povećanim stranim i domaćim investicijama.
Prilagoditi zakone
- Ključni sastojci politike, prema spomenutom dokumentu, trebaju biti smanjenje nenadničnih troškova rada (fiskalnih i parafiskalnih izdvajanja), poticajne mjere za privlačenje investicija i razvoj regionalnih trening-centara, prvenstveno onih vezanih uz klastere poslovnih aktivnosti i međunarodne lance vrijednosti, a koji će povećati atraktivnost kompetencija radne snage.
Za njihovu izgradnju mogu se koristiti projekti javno-privatnog partnerstva.
Potrebno je također smanjiti administrativne prepreke zakonskom regulativom, osigurati odgovarajuću radnu snagu koja prati kretanja tržišta rada i povoljnije izvore financiranja - ističe se.
Sve ove mjere i planovi državne vlade na određeni način su obuhvaćene i Reformskom agendom, čija provedba bi Bosni i Hercegovini trebala pomoći BiH i u budućem približavanju EU.
