Visoki predstavnik Christian Schmidt najavljivao je kako će njegove odluke neposredno pred izbore prvenstveno biti u funkciji što brže uspostave vlasti, posebice u Federaciji BiH, gdje "tehnička vlada" već puni drugi mandat, piše Večernji list BiH. No, bez obzira na stvaranje zakonskih pretpostavki da vlast na svim razinama bude formirana, veliko je pitanje hoće li postojati politički uvjeti da se to dogodi odmah poslije ili u prvim mjesecima nakon izbora. Mnogo je suštinskih razlika i otvorenih pitanja među političkim akterima, tako da je sada i nemoguće zamisliti program oko kojeg bi se izborni pobjednici, bez obzira na to tko oni bili, mogli okupiti.

Ad hoc koalicije

Na državnoj razini već smo navikli da se stvaraju matematičke koalicije, odnosno da izvršnu vlast uspostavljaju izborni pobjednici u trima konstitutivnim narodima. Nikada Vijeće ministara BiH nije imalo ozbiljan program djelovanja, a održivost parlamentarne većine ovisila je o pitanju koje je na dnevnom redu. Tako se i u ovom mandatu često događalo da se uspostavljaju ad hoc koalicije, u čemu je prednjačio SDA koji je formalnu koaliciju s HDZ-om BiH i SNSD-om ignorirao sklapajući interesne saveze s oporbenim bošnjačkim i srpskim strankama. Zoran primjer je izbor članova Središnjeg izbornog povjerenstva BiH mimo propisanih procedura i u tijesnoj suradnji s formalno oporbenim strankama. Različito su glasovali SDA, HDZ BiH, SNSD i oko mnogih drugih pitanja u Parlamentarnoj skupštini i Vijeću ministara BiH. Zapravo, rijetka su pitanja bila na dnevnom redu o kojima je postojala suglasnost triju formalno vladajućih stranaka na državnoj razini. Problem formiranja vlasti na federalnoj razini do danas nije riješen i tijesno je povezan s nepostojanjem političkog dogovora o nizu drugih pitanja hrvatske i bošnjačke strane. Sreća u nesreći je što je postojeća Vlada Federacije BiH ipak prilično uspješno nastavila obnašati dužnost i što, unatoč kadrovskoj nepopunjenosti i zatrovanoj političkoj atmosferi, nije zapala u ozbiljniju krizu. Kakva će situacija biti nakon izbora, teško je prognozirati, ali je jasno da ni jedan od problema, koji su opterećivali političku scenu u proteklom razdoblju, nije riješen te da će izborne pobjednike dočekati ista pitanja i nakon izbora. Ono što se može smatrati određenim obećanjem svih parlamentarnih stranaka, a prihvaćeno je na sastanku s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom u Bruxellesu, više je popis lijepih želja nego konkretan postizborni plan. Brzina uspostave vlasti ponajprije će ovisiti o spremnosti da se prihvati nacionalna reprezentativnost i iskaže spremnost za pronalazak minimuma suglasnosti o ključnim pitanjima, kao što su izborna i ustavna reforma, nastavak europskog puta BiH i ispunjavanje cijelog niza obveza na tom putu te najvažniji energetski i infrastrukturni projekti u BiH. O svakoj od tih tema izborni pobjednici na državnoj razini morat će otvoriti ozbiljan dijalog.

Prioriteti i dogovori

Pitanje ustavne i izborne reforme već je odavno u političkom eteru i jasno je da se to pitanje neće moći izbjeći jer proizlazi iz presuda međunarodnih i domaćih sudova. Očekivane intervencije visokog predstavnika vjerojatno će samo pokrenuti ovaj proces. S ovim je blisko povezan i nastavak europskog puta BiH kojega nema bez izborne reforme i pomaka u još nekoliko važnih oblasti za izgradnju pravne države. Višegodišnja stagnacija na europskom putu mora biti prekinuta, tim prije ako se zna da je članstvo u Europskoj uniji jedno od rijetkih strateških pitanja oko kojega, barem verbalno, nema sporenja unutar BiH. Važno je postići minimum suglasnosti i oko infrastrukturnih projekata. Do sada su sukobi izbijali oko izgradnje elektroenergetskih objekata, poput hidroelektrane Buk Bijela, a sada se pokazuje i potpuno različit pristup vodećih stranaka iz dvaju entiteta o izgradnji plinovodne mreže. Za Federaciju BiH je prioritet plinska diversifikacija izgradnjom plinovoda Južna interkonekcija, kojim bi BiH bila plinovodom povezana s Hrvatskom. S druge strane, srpska strana pristanak na to uvjetuje "zelenim svjetlom" za izgradnju novog plinovoda iz smjera Srbije koji bi išao do Banje Luke.

Europski gigant na koljenima. Direktor dao ostavku dan nakon zahtjeva za stečaj, a evo kako je sve krenulo po zlu