Ako vlasti u BiH po žurnom postupku ne provedu sve tehničke mjere i standarde, što od njih već godinama traži službeni Bruxelles, svaka država članica EU-a moći će bilo kada i iz bilo kojih razloga blokirati izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz BiH. Još prije osam godina Europska komisija sastavila je popis mjera koje vlasti u BiH moraju provesti, a koji bi se financirali iz fondova EU-a namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju, piše Večernji list.
Oni traže da se usvoji strategija ruralnog razvoja za čitavu državu, što je postao politički problem dvaju entiteta. Vlast u BiH još uvijek nije počela provedbu državnog strateškog plana i programa harmonizacije za poljoprivredu, hranu i ruralni razvoj. Još uvijek nisu izrađeni propisi za prijenos EU acquisa. Traže unapređenje statistike u području poljoprivrede i uvođenje poljoprivrednog informacijskog sustava, kao što postoji u Hrvatskoj. Također, sustavi za registraciju zemljišnih parcela, a nema ni pouzdanih statističkih podataka što ugrožava razvoj poljoprivredne politike u BiH. Ako bi se ove mjere provele i definirala jasna pravila igre, tada bi banke konačno počele kreditirati poljoprivredu. "Poznati su i razlozi tomu, a glavni je vezan uz veliki rizik po banke jer obiteljska gazdinstva obično ne mogu ponuditi valjanu kolateralu (zemlju, građevine) te nisu pouzdani dužnici. Slično se ponašaju i tzv. razvojne banke u entitetima koje posluju samo s gazdinstvima koja su registrirana kao tvrtke", objašnjavaju iz Inicijative građani za Europu koji su napravili analizu zbog čega se poljoprivreda i ruralni razvoj nalaze u zapećku gospodarskih interesa BiH.
Oni su naveli i jasne probleme koje trebaju vlasti u BiH riješiti kako se ne bi događale blokade izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz BiH u EU poput ovog najnovijeg s Hrvatskom. "Treba poduzeti jače mjere na razvoju sustava kontrole poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, što se posebno odnosi na unapređenje rada inspekcijskih službi i izradu državnog plana za laboratorije da se izbjegnu posljedice ulaska RH u EU. Žurno treba uskladiti zakonodavstva i neophodne pravilnike za provedbu higijenskog paketa. Treba tražiti izradu državnog plana o laboratorijima za hranu. Što prije treba odrediti referentne laboratorije za sve neophodne kontrole i analize za potrebe poljoprivrede i prehrane. Unaprijediti kapacitete za testiranje. Jasno razgraničiti nadležnosti između sektora veterinarstva, sigurnosti hrane i fitosanitarne oblasti.
Unaprijediti kapacitete inspekcijskih službi i laboratorija na svim razinama. Unaprijediti kapacitete i rad Agencije za sigurnost hrane, Ureda za veterinarstvo i Uprave za zaštitu zdravlja bilja. Što prije akreditirati laboratorije i izraditi plan laboratorijskih kontrola. Hitno izraditi jasan plan kontrole i jamstva te odrediti središnje i odgovorno tijelo prema EU", stoji u preporuci stručnjaka iz Inicijative građani za Europu.
