Usrijedu 17. veljače 2021. počinje isplata prve nacionalne naknade za starije osobe. U prvoj isplati u veljači, za mjesec siječanj, 800 kuna nacionalne naknade za starije osobe dobit će 3091 korisnik (64,54% žena i 35,46% muškaraca), za što je osigurano 2.2 milijuna kuna iz državnog proračuna.
Do 31. siječnja 2021. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje zaprimio je 6822 zahtjeva za isplatu naknade, od čega je još u obradi 1507 zahtjeva koje nije bilo moguće riješiti zbog nedostajućih podataka i nepotpunih zahtjeva (IBAN, odjava s osiguranja, i sl.), navodi HZMO.
Ostali podnositelji zahtjeva nisu ostvarili pravo jer ne ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o nacionalnoj naknadi za starije osobe, poput duljine prebivališta u Hrvatskoj, (minimalno 20 godina) iznosu prihoda po članu kućanstva i slično. Novu naknadu mogu dobiti samo osobe koje raspolažu s manje od 800 kuna po članu kućanstva.
Najviše korisnika dolazi iz Vukovarsko-srijemske županije, Osječko-baranjske, Zagrebačke, Grada Zagreba i Koprivničko-križevačke županije.
Zakon o nacionalnoj naknadi stupio je na snagu početkom ove godine, a HZMO je od sredine prosinca počeo primati zahtjeve za isplatu. Rok u kojemu se može zatražiti isplata nije ograničen pa zainteresirani mogu u svakom trenutku skupiti papire i zatražiti isplatu. Uz državljanstvo, dob i boravak u RH, jedan od glavnih kriterija na temelju kojega zahtjev može proći ili biti odbijen jest visina dohotka po članu zajedničkog kućanstva.
Ako pojedinac ili kućanstvo raspolažu s manje od 800 kuna dohotka po osobi, dobit će nacionalnu mirovinu. Ako imaju više, neće. Takvu mirovinu također mogu dobiti i osobe koje su primatelji socijalne pomoći (koja za starije iznosi 920 kuna) ili primatelji obiteljske mirovine ako ona iznosi par stotina kuna. No, u tom slučaju trebaju se odlučiti koja im je varijanta bolja jer im nakon preuzimanja nacionalne mirovine prestaje pravo na socijalnu pomoć ili obiteljsku mirovinu.
Socijalna pomoć za starije je 120 kuna veća, ali su i uvjeti za njezino ostvarivanje stroži jer se osim dohotka gleda i imovina primatelja socijalne pomoći. Osobi za koju se procijeni da bi se mogla sama uzdržavati prodajom dijela imovine takva se pomoć ne odobrava, a kod svih primatelja koji nešto imaju država uzima založno pravo te se iz te imovine naplaćuje nakon njihove smrti.
800 KUNA
