- Cijeli rujan je posvećen podizanju razine svijesti kada je u pitanju borba protiv sepse. Ono što je zastrašujuće jeste to znamo da svakih 2,8 sekundi u svijetu jedna osoba umre od sepse, odnosno od posljedica septičnog stanja - rekao je dr. Predrag Kovačević, načelnik Klinike intenzivne medicine za nekirurške grane UKC RS.
Na pitanje kakvo je stanje kod nas kada je u pitanju statistika u vezi s tom bakterijskom infekcijom, Kovačević je naveo da zemlje koje su loše razvijene ili zemlje sa niskim resursima predstavljaju tamnu mrlju.
- Zastrašujuće je to da zemlje koje imaju loše resurse čine dvije trećine svjetske populacije. Iz tih zemalja i sredina imamo malo publiciranih radova pa se zato malo i zna. To je najveći problem. I naše statistike nisu baš tako uredne - ocijenio je Kobačević.
Kada je u pitanja naša sredina u pogledu sepse, kako je dodao Kovačević, najveći problem kreće iz prehospitalne razine.
- Jako je bitno rano prepoznati sepsu, odnosno infekciju koja bi mogla dati septično stanje i da bolest preveniramo u tzv. zlatnom satu i da što prije damo antibiotik - rekao je Kovačević.
On je naveo da se na UKC RS svaki dan neko liječi od sepse, a da liječenje oboljelih od sepse na intenzivnom odjelu UKC RS traje i do mjesec dana.
Kovačević je dodao da u proteklih osam godina kod nas postoji značajan iskorak u pogledu objavljivanja znanstvenih radova publiciranih u međunarodnim časopisima.
- Istraživačka djelatnost je neraskidivi dio zdravstvene djelatnosti - podsjetio je Kovačević.
Liječnica Nataša Milivojevič, neurologinja iz Slovenije, istaknula je kako je sepsa, inače izuzetno kompleksna bolest, dobar indikator zdravstvenog sustava.
- Svaka karika zdravstvenog sustava mora djelovati dobro da bi se sepsa mogla prepoznati, da bi se napravila dijagnostika i da bi se liječenje moglo napraviti kako treba. Mi u Sloveniji smo spremni da pomognemo u stručnom smislu - rekla je ona.
Dekan Medicinskog fakulteta Banja Luka Ranko Škrbić rekao je da se ne smije zaboraviti da UKC RS ima jedan od najrazvijenijih centara intenzivne medicine za nekirurške grane koji je daleko odmakao u liječenju i zbrinjavanju pacijenata. Centar UKC RS je, po njegovim riječima, napravio mrežu manjih centara u drugim bolnicama.
- To je bio dodatni razlog zašto smo morali mijenjati nastavni plan i program na Fakultetu, da idemo u korak s novim trendovima, pa smo uveli i predmet Intenzivna medicina na dodiplomskoj nastavi. Tako naši studenti, sutra mladi liječnici budu već dobrano obučeni da mogu shvatiti značaj intenzivne medicine i da mogu prepoznati kritično oboljelog i onog koji ide ka kritičnom stanju - rekao je Škrbić.
Na Medicinskom fakultetu uvedena je subspecijalizacija iz intenzivne medicine, te se, kako Škrbić tvrdi, posvećuje mnogo pažnje u istraživanju kako bi bili vidljivi na mapi svijeta.
Alen Šeranić, ministar zdravlja RS, ocijenio je da sepsa danas predstavlja veliki javni zdravstveni problem.
- Liječenje je kompleksno, izazovno i potrebno je multidisciplinarno liječiti pacijente jer nerijetko otkazuje više organa tako da morate imati i neurologa i kardiologa i nefrologa i svi zajedno predstavljaju tim koji liječe samu sepsu - objasnio je Škrbić.
Sepsa se nužno ne može i ne smije, kako kaže, povezivati sa interhospitalnim infekcija, odnosno s infekcijama koje su evidentirane u zdravstvu.
- Infekcija može doći iz naše sredine, pa je sljedeći korak da se više pažnje uloži u radu s kolegama iz primarne zdravstvene zaštite, hitne pomoći i urgentnih centara - dodao je Šeranić.
