Osim redova ispred javnih kuhinja, u BiH je sve više djece i odraslih koji prose na ulicama. Ovaj je trend, prema podacima MUP-a, i u Srednjobosanskoj županiji u porastu, piše Večernji list BiH.
U cilju suzbijanja ove nezakonite društvene pojave, u Travniku je potpisan protokol za prevenciju i postupanje u slučajevima prosjačenja i drugih oblika iskorištavanja djece. On bi mjerodavnima trebao olakšati borbu, a time zaštititi i prava djece.
Na raskrižjima, ispred tržnih centara, ljekarni. Gotovo na svakom uglu u Travniku svakodnevno možete, osobito u jeku turističke sezone, vidjeti ispruženu ruku, obično žena, u čijoj prisutnosti su nerijetko i djeca. Pred kamere ne žele - kratko kažu, na to ih je muka natjerala. No, rad djece na ulici, bez obzira na to je li iz potrebe ili nužde, kazneno je djelo, kažu nadležni, te su s ciljem njegovog suzbijanja potpisali protokol koji bi svima trebao olakšati borbu.
"Protokol daje jasan hodogram postupanja u slučajevima kada postoji sumnja da je određeno dijete žrtva nekog oblika iskorištavanja. I ono što je vrlo važno jest da svakom profesionalcu daje jasne instrukcije kako i na koji način treba određenu radnju da poduzme, a da ona bude u najboljem interesu djeteta", kaže Mirsada Bajramović, direktorica Udruge Zemlja djece.
Da je prosjačenje složeno kazneno djelo s kojim se svakodnevno bore, potvrđuju i iz travničke policije i Centra za socijalni rad. U prošloj godini, MUP Srednjobosanske županije zabilježio je ukupno 325 prekršaja prosjačenja, što je povećanje za sedam posto u odnosu na prethodne godine. Zakonom o prekršajima za ovo kazneno djelo predviđene su i novčane kazne. No, problem su djeca, za koje su zaduženi centri za socijalni rad.
"Na kraju moramo nekad i smjestiti tu djecu koja su bez nadzora roditelja, a koju nađemo i koja neće komunicirati s policijskim službenicima… Zaista je komplicirano to dokazivanje i rad", govori Dragan Škulj, zapovjednik Policijske postaje Travnik.
V. d. ravnatelja Javne ustanove Centar za socijalni rad Travnik Valentin Matošević objašnjava:
- Kad policija obavi svoj dio posla, ta djeca koja su evidentirana, mi ih pozovemo u Centar, obavi se jedan savjetodavni razgovor, pokušavaju se usmjeravati u nekim pozitivnim procesima.
Cilj borbe je i jačanje svijesti građana o rizicima i posljedicama prosjačenja. Pravosudni sustav na ovakve slučajeve posljednjih godina gleda kao na kazneno djelo trgovine ljudima i izriče zakonom utvrđene kazne od 5 do 10 godina zatvora. •
