Ispunjavajući obveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, odnosno Mape puta za liberalizaciju viznog režima, BiH je usvojila i provodi strategiju reintegracije povratnika po osnovi sporazuma o readmisiji, piše Večernji list BiH.
Europska politika
Konkretan rezultat provedbe strategije je prihvaćanje svih bh. državljana nakon što je njihov boravak u zemljama prihvata postao nezakonit po bilo kojoj osnovi. Odmah nakon ukidanja viznog režima više tisuća bh. državljana zatražilo je azil u zemljama EU-a. Iako je bilo jasno da će malo kome azil biti odobren, situacija je eskalirala prošle godine pojavom migrantske krize i masovnog priljeva izbjeglica iz Sirije i Iraka u Europu. - Što se tiče dinamike najava i povrataka po osnovi sporazuma o readmisiji, tijekom 2015. godine došlo je do osjetnog porasta najava za povratak readmisiranih osoba. Nekoliko razloga je utjecalo na povećan broj najavljenih povrataka. Tu se, prije svega, misli na činjenicu da su neke europske zemlje cijeli Balkan proglasile sigurnim područjem za povratak svojih građana. S druge strane, tijekom 2015. godine dogodio se masovan priljev migranata iz zemalja zahvaćenih ratnim događanjima (Irak, Sirija, Afganistan), kao i iz drugih zemalja izvan europskog kontinenta.
To je imalo i još uvijek ima (s obzirom na to da migrantska kriza traje) za posljedicu promjenu europske politike u odnosu na useljavanja u zemlje EU-a, koja je dodatno usložnjena bilateralnim odlukama pojedinih zemalja EU-a u vezi s tim – navodi se u informaciji Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH o prihvatu i integraciji bh. državljana po osnovi readmisije. U istom dokumentu upozorava se i kako su savezne vlasti SR Njemačke krajem 2015. godine najavile povratak oko 4000 državljana BiH, koji bi se trebali vratiti u BiH po pojednostavljenim procedurama, što je dodatno opteretilo mogućnosti BiH u ovom segmentu ukupne migracijske politike. Tijekom prošle godine od Ministarstva sigurnosti BiH zaprimljene su informacije za 1327 osoba čiji je povratak po sporazumu o readmisiji najavljen iz zemalja s kojima BiH ima potpisane takve sporazume. Kada je struktura readmisiranih povratnika u pitanju, uglavnom se radi o osobama iz najranjivijih socijalnih kategorija (pripadnicima nacionalnih manjina, teškim bolesnicima, osobama sklonim delinkventnom i konfliktnom ponašanju, starijima, kao i osobama s lošom socioekonomskom anamnezom).
Prihvat osoba
Od navedenog broja, 864 osobe vraćene su u BiH po osnovi sporazuma o readmisiji, a 17 njih zatražilo je asistenciju Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH u formi smještaja ili prijevoza do krajnjeg odredišta u BiH. Prihvat osoba po osnovi sporazuma o readmisiji odvijao se uglavnom na graničnom prijelazu Međunarodna zračna luka Sarajevo, a što se tiče prihvata na kopnenim graničnim prijelazima, Ministarstvo je vršilo prihvat samo u slučaju kada se radi o povratku osoba s posebnim potrebama, malodobnim osobama, kao i starijim osobama u stanju posebne potrebe.•
