Više različitih institucija upozorava da će se pandemija novog koronavirusa pretvoriti u pandemiju gladi ponajprije u Africi koja bi, po procjeni Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), mogla postati sljedeće žarište pandemije, kao i na Bliskom istoku i Aziji, u Južnoj Americi i na Karibima, što će prouzročiti nove ratove i migrantske valove, ponajprije prema Europi.
Svjetska mreža za borbu protiv prehrambenih kriza u najnovijem globalnom izvještaju, koji sadrži cjelovit pregled stanja u vezi s opskrbom hranom u 55 zemalja svijeta, upozorava na prehrambenu katastrofu zbog pogoršanja stanja ove godine uslijed pandemije COVID-19.
Najpogođenija su djeca
Kako se navodi u izvještaju, 135 milijuna ljudi suočeno je s lošom prehrambenom sigurnošću i treba hitnu pomoć u hrani, dok je više od 183 milijuna ljudi na rubu akutne gladi, a stanje će se zbog koronavirusa dodatno pogoršati. Prehrambena kriza najgore pogađa djecu. Od kronične i akutne pothranjenosti diljem svijeta pati gotovo 100 milijuna djece. Kako upozoravaju u UNICEF-u, kada je riječ o djeci, najteže je stanje u Jemenu, Gvatemali, Nigeru, Mozambiku, Madagaskaru, Kongu, Afganistanu i Pakistanu. UN-ov međunarodni fond za djecu upozorava na potencijalno devastirajući učinak pandemije koronavirusa na prehrambenu sigurnost djece pozivajući na hitno djelovanje. Vođa Svjetskog programa za hranu (WFP) David Beasley, koji je i sam prebolio COVID-19, upozorio je Vijeće sigurnosti UN-a da će se zbog pandemije koronavirusa broj ljudi koji u svijetu pate zbog gladi udvostručiti. Kako senavodi u zajedničkom izvještaju WFP-a, UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) i drugih organizacija, taj će broj sa sadašnjih 135 milijuna ubrzo porasti na 265 milijuna.
“Uskoro ćemo se suočiti s glađu biblijskih razmjera”, dramatično je upozorio Beasley, preciziravši kako bi se to moglo dogoditi za samo nekoliko mjeseci. “Vrijeme nije na našoj strani”, dodao je šef WFP-a, pozivajući na oblikovanje zajedničkih programa čija će provedba spriječiti da pandemija koronavirusa postane ljudska katastrofa. Broj gladnih u svijetu iz godine u godinu se povećava, a u odnosu na godinu prije broj ljudi koje se suočavaju s prehrambenom krizom povećao se 10 posto. Nova prehrambena kriza najviše prijeti zemljama koje se i sada suočavaju s konfliktima i ratovima, jer će pandemija koronavirusa situaciju dodatno pogoršati. Od sadašnjih 135 milijuna gladnih u svijetu polovica je u Africi (73 milijuna), na Bliskom istoku i u Aziji ih je 43 milijuna, a u Latinskoj Americi i na Karibima oko 19 milijuna.
Kada je riječ o pojedinačnim zemljama, najviše gladnih je u Jemenu, gotovo 16 milijuna, ili više od polovice stanovnika te napaćene zemlje, što je izravna posljedica dugogodišnjeg rata i agresije Saudijske Arabije koja je u Jemenu prouzročila golema stradanja civila i humanitarnu krizu neviđenih razmjera. Slična je situacija i u Afganistanu, gdje akutno gladuje više od 11 milijuna ljudi, zatim u Venezueli, gdje je gladno više od devet milijuna ljudi, nešto više nego u Etiopiji (osam milijuna) i Južnom Sudanu (sedam milijuna).
Najezda skakavaca
Iz gornjih primjera jasno je da su najčešći uzrok pomanjkanja hrane ratovi i konflikti, koji su odgovorni za akutnu glad 77 milijuna ljudi, ali i gospodarske teškoće i klimatske promjene, koji su odgovorni za glad gotovo 60 milijuna ljudi. O tome svjedoči i aktualna najezda skakavaca koja istočnoj Africi uništava sve pred sobom, a pogotovo usjeve ostavljajući milijune bez hrane. Skakavci su uništili stotine tisuća hektara usjeva, a stručnjaci procjenjuju da bi biblijska najezda, ako se ne zaustavi, mogla ugroziti čak 20 posto svjetske populacije.
Međutim, za suzbijanje ove katastrofe, baš kao i za suočavanje s globalnom prehrambenom krizom i potresom što će ga u ugroženim zemljama prouzročiti pandemija koronavirusa, potrebna je ozbiljna politička volja, organizirana međunarodna akcija i puno novca, dok se svijet upravo u ovom trenutku suočava s raspadom multilateralizma i slabljenjem međunarodnih organizacija koje takvu akciju trebaju predvoditi. Sve to, naravno, dodatno otežava suočavanje s aktualnim globalnim prijetnjama – od ratova i klimatskih promjena do pandemija kao što je pandemija COVID-19.
