- Samo u prvih devet mjeseci prošle godine laboratorijskim analizama u BiH pronađeno je 1409 uzoraka ili 4,81 posto hrane koja je neispravna. Na mikrobiološke parametre analizirano je 22.126 uzoraka hrane, od toga 292 uzorka nisu bila u skladu s važećim propisima - naveli su iz Agencije za sigurnost hrane BiH.
Kategorije kojima je najčešće pripadala hrana koja nije bila u skladu s važećim propisima su meso i proizvodi od mesa, složena jela i tijesto od žitarica te proizvodi na njegovoj bazi, a najčešći uzrok neispravnosti bila je prisutnost aerobnih mezofilnih bakterija, enterobakterija te salmonele. Na fizičko-kemijske parametre ukupno su uzorkovana i analizirana 2002 uzorka hrane, od čega 15 uzoraka nije bilo u skladu s važećim propisima. Uzrok neispravnosti bila je prisutnost teških metala iznad propisanoga MDK i ostale analize, a kategorije hrane kojima su najčešće pripadali neodgovarajući proizvodi bile su ribe i riblji proizvodi te dodaci prehrani. Velik problem u svijetu predstavljaju i pesticidi. Tako je istraživanje francuske ekološke udruge “Generations Futures”, objavljeno prije nekoliko dana, pokazalo kako gotovo tri četvrtine voća i više od dvije petine povrća iz neorganskog uzgoja u Francuskoj sadrži tragove pesticida.
Postavlja se pitanje što je s voćem i povrćem koje se nalazi na trpezama stanovništva BiH. Iz Agencije za sigurnost hrane BiH istaknuli su kako kontinuirano od 2013., u suradnji s mjerodavnim inspekcijskim tijelima u zemlji, provode godišnje programe kontrole ostataka pesticida u hrani biljnog podrijetla.
- Za svaki uzorak za koji je utvrđeno prekoračenje najveće dopuštene količine ostataka pesticida provodi se procjena rizika. Na osnovi dosadašnjih rezultata godišnjih programa kontrole ostataka pesticida u hrani biljnog podrijetla utvrđeno je kako je malo vjerojatno da dugotrajna i kratkotrajna izloženost utvrđenim koncentracijama pesticida predstavljaju rizik za javno zdravlje te se rizik od izloženosti potrošača ostacima pesticida preko ispitivanih proizvoda može smatrati niskim - rekao je za Avaz mr. sc. Džemil Hajrić, ravnatelj Agencije za sigurnost hrane BiH.
U skladu sa Zakonom o hrani, dodaje, subjekti u poslovanju s hranom u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade i distribucije dužni su osigurati da hrana zadovoljava odredbe propisa o hrani relevantne za njihove djelatnosti i nadzirati poštivanje propisa te su odgovorni za svako oštećenje zdravlja ljudi zbog konzumiranja zdravstveno neispravne hrane. S druge strane, nutricionistica Amela Ivković O’Reilly tvrdi kako čak i manje količine pesticida u hrani mogu djelovati štetno na ljudski organizam tijekom godina, odnosno tijekom redovitoga konzumiranja takvih namirnica.
- Posebno osjetljivu skupinu čine djeca na čiji rastući organizam toksini iz pesticida imaju mnogo snažniji učinak. Dugotrajna izloženost pesticidima može imati teške posljedice na živčani sustav i prouzročiti slabo pamćenje, poteškoće u koordinaciji te smanjiti reflekse, vidne sposobnosti i motoričke vještine. Ti simptomi obično su vrlo suptilni i razvijaju se polako, a rijetko se njihov uzrok prepoznaje upravo u pesticidima - rekla je Ivković O’Reilly. SZO, ističe ona, bilježi oko tri milijuna trovanja godišnje prouročena pesticidima, od čega čak oko 220.000 sa smrtnim ishodom, uglavnom u zemljama u razvoju. U BiH svake godine sve veći broj stanovnika obolijeva od karcinoma želuca i debelog crijeva te, iako još nije utvrđeno što je uzrok, mnogi te vrste karcinoma povezuju s prehranom.
