Transatlantski sigurnosni okvir i arhitektura, kao dio velikog sustava koji jamči mir, prosperitet i ekonomski napredak, može biti pravi odgovor na sve prijetnje i izazove s kojima se danas suočava područje jugoistoka Europe, a upravo su ovoga petka iz Mostara, s prvog Mostar Security Foruma odaslane snažne poruke kako ovaj dio Starog Kontinenta treba dugoročnu stabilnost, mir i suradnju među državama, utemeljene na suradnji, razmjeni mišljenja i otvorenom dijalogu. Forum su organizirali Zagreb Security Forum i Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI), a okupio je veliki broj stručnjaka iz niza država, predstavnike vlasti sa svih razina, kao i partnere BiH, uključujući i predstavnike NATO saveza.
Pozitivna iskustva
Dr. sc. Gordan Akrap, predsjednik Instituta za istraživanje hibridnih sukoba, izrazio je zadovoljstvo što je jedan od organizatora prvog mostarskog sigurnosnog foruma koji je organiziran po uzoru na onaj zagrebački. Područje BiH, kao i zapadnog Balkana, obilježeno je, naveo je, brojnim sigurnosnim izazovima i otvorenim pitanjima koja zahtijevaju ne samo političku već i angažiranost cijeloga društva, a posebno akademske zajednice. Istaknuvši kako su hrvatska iskustva iznimno pozitivna, poručio je i kako je ovaj događaj pravi način za razmjenu novih znanja, a što treba biti temelj za organiziranje odgovora na sigurnosne izazove s kojima smo suočeni i s kojima ćemo biti suočeni.
Izazovi s kojima se suočavamo, dodaje, ne mogu biti riješeni bez otvorenog i iskrenost komuniciranja i izgradnje povjerenja.
Uz poruku kako je ovo početak jednog procesa kojim pokušavaju unijeti dodatne informacije te jačati svijest o potrebi euroatlantske integracije, ne samo BiH već i cijelog područja zapadnog Balkana, Akrap je naglasio kako je svaki početak težak, no zahvaljujući Sveučilištu u Mostaru, IDPI-ju i Zakladi "Konrad Adenauer" privukli su veliki broj ljudi koji sudjeluju u donošenju odluke te se u iskrenom razgovoru s akademskom zajednicom iz 7-8 država mogu dobiti vrijedne informacije kao potpora za donošenje odluka. Ovom je prilikom čestitao BiH na početku pregovora s EU-om, kao i ulasku u proces pristupanja EU, a izrazio je i nadu da će isto biti i kada govorimo o NATO savezu kako bi BiH krenula prema boljoj budućnosti. Podsjetio je i kako je Rusija pokazala da je puna namjera koje su štetne za države i društva, naglasivši kako je s druge strane NATO savez jamac stabilnosti, sigurnosti i mira, uz napomenu kako nema države koja je članica, a da ju je netko napao.
- NATO savez je regionalni, europski savez s globalnom odgovornošću, NATO razvija partnerske odnose s brojnim drugim državama diljem svijeta. BiH, po našem mišljenju, treba raditi na tomu da se integrira u NATO savez - poručio je Akrap.
Predsjednik HDZ-a BiH, HNS-a i zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta BiH Dragan Čović naglasio je kako je pravo vrijeme za održavanje foruma te kako žele poslati poruku da predstavnici Hrvata na svim razinama vlasti žele biti dio rješenja koja će osigurati europski put BiH.
Poručivši kako se ne smije zasjeniti napredak koji je napravljen posljednjih godinu dana kojekakvim aktivnostima koje mogu destabilizirati ovaj prostor i dovesti do toga da se ponovno bavimo sami sobom, Čović je podsjetio i kako se odmah nakon dobrih vijesti iz Bruxellesa krenulo s nekim nametanjima odluka visokog predstavnika, što je, dodao je, vrlo štetno. Naveo je kako institucije BiH moraju donositi odluke. Na pitanje o špekuliraju o opasnosti od rata, Čović je upozorio kako nije teško narušiti sklad, objasnivši kako svi koji su vješti u obliku hibridnog djelovanju nalaze prostor da zabrinu ljude u BiH.
- Siguran sam da ćemo kroz institucije znati kvalitetno odgovoriti na sve izazove. Vođenje politike s naše strane je orijentirano prema tomu da dijalogom i raspravama tražimo rješenja, a nikako bilo kakvim izazovima i nestabilnostima - poručio je.
Na forumu je sudjelovala i predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto, koja je naglasila kako je ovaj događaj prigoda za razgovarati o jako važnim temama, a posebno s obzirom na to da se suočavamo s brojnim izazovima i krizama kojima treba pristupiti na sustavan način.
U vremenu sve višeg stupnja globalizacije i povezanosti, okruženje jugoistoka Europe, navela je, suočava se i s brojnim izazovima, od složene geopolitičke situacije pa do gospodarstva, kao i prijetnji poput terorizma, ekstremizma, migracijskih tokova, energetske nesigurnosti, kao i ratova u bližem i daljem okružju... U tom kontekstu održavanje ovakvog foruma od iznimnog je značaja za promicanje mira, stabilnosti i sigurnosti, kako u BiH tako i u okruženju, a to je pretpostavka za stvaranje sigurnog poslovnog okruženja, odnosno prosperitetnijeg društva. Posebno je uputila na značaj konstruktivne razmjene mišljenja, ideja, između različitih sektora za rješavanje svih sigurnosnih izazova.
Zapovjednica NATO stožera u Sarajevu generalica Pamela McGaha u obraćanju nazočnima uputila je na značaj sigurnosnog foruma, podsjetivši kako svijet postaje sve izazovnije mjesto. Svi izazovi traže odgovor cijeloga društva, a događaj poput ovoga foruma iznimno je važan u procesu izgradnje otpornijeg društva.
Visoka razina
Jakov Devčić, voditelj Ureda Zaklade "Konrad Adenauer" za Srbiju i Crnu Goru te trenutačni voditelj Zaklade za BiH, kao i jedan od suorganizatora foruma, poručio je kako je Mostar Security Forum iznimno važan događaj, uputivši na tri ključna razloga - činjenicu da se na jednom mjestu okupio veliki broj stručnjaka iz sigurnosne politike, važnost Mostara u povijesnom smislu kao grada koji je imao prošlost sukoba, ali ima perspektivu suradnje i budućnosti te u konačnici definiranju dviju strateški značajnih tema - transatlantskog partnerstva, kao i hibridnih izazova. Riječ je o temama koje se tiču svih u okružju te je, dodao je, važno da pošaljemo iz Mostara signal kako je to grad koji ima značajno mjesto, a ne samo da se takve poruke šalju iz glavnih gradova država. Rat u Ukrajini koji Rusija vodi je, ističe, otvorio novu stranu povijesti u Europi, a to je najveći izazov za sve u okružju, bez obzira na zemlju. Rat, naime, ne donosi samo klasične izazove sigurnosti već ima i one druge, hibridne izazove, izazove ekonomske stabilnosti i energetike...
Dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru dr. sc. Dražen Barbarić konstatirao je kao danas živimo u vremenima neizvjesnosti i sigurnosnih ugroza, ne samo onih konvencionalnih već i hibridnih te su zbog toga odlučili postaviti konferenciju na iznimno visoku znanstvenu i stručnu razinu kako bi upravo ovdje u Mostaru razmotrili ove stvari, o njima raspravljali te kako bi javnost i ljudi iz sigurnosnog sustava iz prve ruke imali informacije o načinima kadrovske, institucionalne i strateške borbe protiv ugroza. Kazavši kako institucije čine ljudi, dekan Barbarić je poručio da, kada imate ljude koji su obučeni na strateškoj, taktičnoj i operativnoj razini te razumiju sve te stvari, odnosno da dugoročno planiraju odnošenje prema sigurnosnim ugrozama, prednost ima cijela društvena zajednica, a to je samo po sebi jačanje državnih kapaciteta. Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko istaknula je značaj federalizma koji je vidljiv u Belgiji, a koji se manifestira međusobnim poštivanjem i razumijevanjem, a u kontekstu značaja ovakvog događaja uputila je i na proces integriranja BiH u EU, a koji ide naprijed unatoč svim izazovima s kojima se BiH suočava. Poruke koje su se mogle čuti s foruma, koji je imao dva panela - "Transatlantska sigurnosna arhitektura i jugoistočna Europa", kao i onaj posvećen otpornosti od hibridnih prijetnji, jasan su signal kako u BiH postoji zdrava osnova za intenziviranje procesa koji idu u smjeru postizanja dugoročne stabilnosti u ovom dijelu Europe, a putem suradnje, razmjene mišljenja i konstruktivnog dijaloga, jugoistok Europe može brže postati dio velike europske obitelji suvremenih demokratskih društava, prosperitetnih i zaštićenih od vanjskih prijetnji, bilo da je riječ o klasičnim ili onima hibridne prirode. U konačnici, forum je kao strateški cilj imao ponuditi smjernice kako bi zemlje jugoistočne Europe mogle postati dio transatlantskog sigurnosnog okvira te kako izgraditi autonomne kapacitete sigurnosne otpornosti uz istodobno upućivanje na sve prednosti koje takve integracije donose sa sobom. •
