Uprava Grada Sarajeva s gradonačelnicom Benjaminom Karić na čelu, nakon što joj je uspjelo u travnju ove godine pred Županijskim sudom u Sarajevu uknjižiti na sebe upravnu zgradu društveno-političkih organizacija (DPO-a) u Ulici Hamdije Kreševljakovića broj 3. u Sarajevu, uporno šalje dopise Parlamentu Federacije BiH u kojima traži primopredaju uknjižene zgrade. U Parlamentu Federacije BiH mišljenja su kako je zgrada u kojoj zasjedaju od 1996., odnosno od osnivanja Parlamenta Federacije BiH, u društvenom vlasništvu te da samim time podliježe Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom koji je 2022. nametnuo visoki predstavnik u BiH, dok Grad Sarajevo tvrdi da zgrada koju je uknjižio na sebe nije državno vlasništvo.
Što kažu odredbe Zakona
Prema Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, odnosi se i na nekretninu na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša Socijalistička Republika BiH do 31. prosinca 1991. - Bez obzira na odredbe bilo kojeg drugog zakona ili propisa, državnom imovinom može raspolagati isključivo država BiH, kao njezin titular, u skladu s odredbama ovog zakona. Svaka odluka, akt, ugovor ili bilo koji drugi pravni instrument kojim se raspolaže imovinom iz članka 1. ovog zakona, suprotno odredbama ovog zakona, ništavni su - stoji u zakonu koji je prije dvije godine nametnuo visoki predstavnik i koji ostaje na snazi do stupanja na snagu zakona na državnoj razini kojim se uređuju prava vlasništva i upravljanja državnom imovinom, a koji bi usvojila Parlamentarna skupština BiH, odnosno sve dok visoki predstavnik u BiH drukčije ne odluči. Kako Parlament BiH nije usvojio ovakav zakon niti je visoki predstavnik u BiH donio drugačiju odluku, po mišljenju pravnih stručnjaka Parlamenta FBiH, upravna zgrada društveno-političkih organizacija je nekretnina u državnom vlasništvu i njome se ne može raspolagati. Vlasti u Sarajevu tvrde da se na nekretninu koju su na sebe uknjižile ne odnose odredbe Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom. Njima su po pitanju vlasničkih odnosa relevantne isključivo presude Općinskog odnosno Županijskog suda u Sarajeva na temelju kojih su izvršili uknjižbu nekretnine. I dalje tvrdeći da sporna nekretnina podliježe Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, Pravobraniteljstvo BiH podnijelo je i apelaciju Ustavnom sudu BiH. Osim Ustavnog suda BiH, u ovom slučaju može reagirati i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt kao tumač zakona koji je nametnuo jer ključ rješenja ovog slučaja je u tome je li zgrada društveno-političkih organizacija državno vlasništvo. Ako se ispostavi da jest, uknjižba postaje ništavna, a postavlja se i pitanje odgovornosti sarajevskog pravosuđa i Grada Sarajeva, koji ne odustaje od deložacije Parlamenta FBiH dovodeći tako u pitanje rad i funkcioniranje najvišeg zakonodavnog tijela u ovom entitetu.
Prijetnje dvostruka mjerila
Za razliku od pokušaja uknjižbe državne imovine u Republici Srpskoj, koja je podignula na noge bošnjačke medije i javnost, identična odluka u Sarajevu provedena je u dosta slučajeva i uz hvalospjeve Gradu Sarajevu i gradonačelnici na prvoj uknjiženoj nekretnini nakon rata. Je li Benjamini Karić i Gradu Sarajevu dopušteno ono što drugima nije, znat će se nakon presude Ustavnog suda BiH po apelaciji Pravobraniteljstva BiH ili nakon reakcije visokog predstavnika Christiana Schmidta na koju se čeka mjesecima.
Do tada rad federalnog Parlamenta doveden je u pitanje jer, osim prijetnji deložacijom, Federacija BiH uknjižbom vlasništva nad zgradom na Grad Sarajevo izgubila je prava na redovito održavanje i saniranje šteta nastalih na zgradi, poput prošlogodišnjeg prokišnjavanja koje je prijetilo urušavanjem stropa.
