Vrtoglavo povećanje cijena građani sve teže podnose. Inflacija je doslovno “pojela” gotovo 15 posto njihovih primanja u odnosu na vrijeme prije krize u Ukrajini. Što to znači za njih, što im je sada činiti, koje mjere bi valjalo potaknuti, slijedi li nova velika svjetska ekonomska kriza - dio je pitanja na koje je odgovore ponudio prof. dr. sc. Igor Živko, dekan Ekonomskog fakulteta, čije je područje djelovanja monetarna politika, bankarstvo, monetarna analiza, financijske institucije i tržišta, EU integracije na polju financija.
Večernji list: Prema Agenciji za statistiku BiH inflacija je u svibnju iznosila 14,4%. Što to znači u životu građana?
- Svako povećanje cijena znači manju kupovnu moć stanovništva. Prva posljedica koju ne treba čekati je pad životnog standarda stanovništva zbog činjenice da novcem možemo kupiti realno manje roba i usluga. Nakon pada životnog standarda inflacija produbljuje jaz između siromašnih i bogatih i time se jačaju socijalne tenzije i napetosti. Stanovništvo je prisiljeno čuvati vrijednost svoje imovine pa čini promjene oblika imovine u koje ulaže svoj novac. Zbog inflacije smatramo kako se treba osloboditi novca koji gubi vrijednost, ne držati ga u bankama nego ga ulagati u nekretnine, druge robe ili vrijednosne papire. Jednom riječju život čini težim i stvara pesimizam zbog stalnog traženja rješenja za probleme koje izaziva rast cijena. Inflacija izaziva troškove kod stanovništva koji se nazivaju troškovima “obuće” koji nastaju zbog vremena provedenog u trgovini i stalnog traženja nižih cijena proizvoda.
Večernji list: Ali nafta je poskupjela više od 50%, meso, ulje…?!
- Inflacija se ustaljeno mjeri indeksom potrošačkih cijena. Posebna pozornost daje se praćenju percipirane inflacije, našeg subjektivnog osjećaja o rastu cijena. Ta percipirana inflacija uvijek je veća od ostvarene inflacije koju bilježi statistika. Razlike se pojavljuju zbog strukture košarice dobara koja su uključena u izračun inflacije. Naše osobne košarice razlikuju se od pojedinca do pojedinca i u odnosu na košarice koje koriste zavodi za statistiku. Ako tome dodamo različit udio pojedinih roba koje trošimo u našim košaricama, pojavljuje se jaz između ostvarene razine inflacije i percipirane inflacije. Naš osjećaj rasta cijena koji imamo posjećujući trgovine svakog dana i primjećujući promjene cijena onih proizvoda koje redovito kupujemo veći je jer je kod njih zabilježen najveći rast cijena (hrana, energenti).
Večernji list: Ekonomisti, međutim, nisu striktni protivnici inflacije. Osim ako…?!
- Nekontrolirana inflacija uvijek je negativna pojava. Negativan stav prema inflaciji baštinimo iz naše prošlosti i svih posljedica koje se još uvijek pamte. Inflacija je normalna pojava koja se vezuje uz ekonomsku aktivnost. Ona je cilj djelovanja središnjih banaka koje prepoznaju da je inflacija sveprisutna pojava i žele je držati u određenim granicama. Naravno, kada cijene rastu u spirali (opći porast cijena), kao što imamo situaciju danas, jasno je da je to negativna pojava. No, inflacija 3-5% može imati pozitivan učinak na ekonomiju jer na nju djeluju motivirajuće. Naime, rastom cijena rastu prihodi što stvara pozitivnu sliku budućnosti i utječe na odluke poduzeća da investiraju i proizvode. Takvi pozitivni trendovi u bilancama poduzeća trebali bi poslodavce potaknuti na rast plaća zaposlenih, a zaposleni će tim povećanjem biti motivirani na veću potrošnju. Sve ovo vodi rastu gospodarstva.
Večernji list: Kakvom se pokazala “država” BiH u odgovoru na poskupljenja, rast inflacije?
- Prateći rasprave na svim razinama vlasti u našoj zemlji vidljive su inicijative za konkretnim mjerama za ublažavanje negativnih učinaka inflacije. Međutim, uzmemo li u obzir organiziranost zemlje i nadležnosti pojedinih razina vlasti za pojedine politike unutar kojih je potrebno poduzeti mjere vidljivo je njihovo kašnjenje i nekoordiniranost. Moglo bi se reći da čekamo još uvijek.
Večernji list: Što biste vi prvo poduzeli da olakšate život građana?
- Kako nismo prekinuli iii bar odgodili rast cijena u početku kontrolom cijene goriva, sada treba pomoći najugroženijim slojevima stanovništva. Moramo znati da rast cijena dolazi kao posljedica neravnoteže i mjera koje su se prije svega vodile u monetarnoj politici na globalnoj razini i one se kao domino učinak prelijevaju u našu zemlju. Tako će i usporavanje inflacije ili njezino obuzdavanje izvan granica BiH imati za posljedicu usporavanje rasta cijena ili njihovo smanjenje. Međutim, do tada moramo naći načina da usporimo rast cijena jer imamo utjecaj cijene energenata na inflaciju. U inflaciji moramo biti solidarni i svi moramo preuzeti dio troška, mislim i na državu.
Večernji list: A ograničavanje marži, uvođenje diferenciranih stopa PDV-a, povećanja plaća...?!
- To su mjere koje se zagovaraju. One se provode u drugim ekonomijama. Trebamo jaču kontrolu cijena kroz smanjenje marži, trošarina, carina, poreza. Kada pitate za povećanje plaća kao mjeru ublažavanja učinaka rasta cijena, moram reći kako povećanje plaće nije mjera borbe protiv inflacije. Pritisak radnika kroz sindikate može dovesti do povećanja njihovih plaća. No, povećanje plaća ne mora značiti nužno kako se životni standard radnika popravio ili je bolji jer nastaje privid da se bolje živi, a realno to nije tako. To u monetarnoj ekonomiji zovemo “novčana iluzija”. Ako se rast cijena nastavi, otvorit će se pitanje socijalnih transfera inflacijom iscrpljenim skupinama stanovništva.
Večernji list: Očekujete li da bi cijene mogle krenuti natrag ako se stanje stabilizira prije svega s Ukrajinom?
- Stanje u Ukrajini ne pokazuje naznake smirivanja. Mislim da će jedinim djelom na smanjenje cijena najprije utjecati odluka monetarnih vlasti o podizanju kamatnih stopa kako bi se obuzdala potražnja i pokušala uravnotežiti s ponudom. Za ovaj učinak potrebno je vrijeme kako bi se impuls koji odašilju središnje banke preko bankarskog sektora prenijele na ekonomiju. Cijene mogu padati, ali se neće vratiti na početnu razinu prije pojave inflacije. S druge strane, ne smijemo zaboraviti kako uzroke ove inflacije treba tražiti i na strani ponude, posebice cijene energenata, a onda i hrane čija je ponuda smanjena ili nedovoljna, a na što ne možemo djelovati mjerama središnje banke.
Večernji list: Što je dugoročni, odnosno najveći problem BiH kada se promatra njezina ekonomija?
- Najveći problem BiH nedovoljna je gospodarska razvijenost, posebno strateških sektora koji su više godina zanemarivani ili mjere za njihov razvoj nisu na najbolji način osmišljene. Visoka ovisnost o uvozu od sirovina do gotovih proizvoda.
Večernji list: Kako riješiti tu ovisnost uvoza?
- Pokušati smanjiti ovisnost o uvozu u onim sektorima gdje imamo potencijal da razvijemo vlastite proizvodne kapacitete, posebno izvozno orijentirane. Izgraditi preduvjete za formiranje i upravljanje zalihama onih energenata koje nemamo. Za smanjenje uvozne ovisnosti potreban je čitav spektar mjera kojima bi se motiviralo poduzetnike na usmjeravanje u tom smjeru.
Večernji list: Savjet građanima - kako se ponašati s financijama?
- Građani moraju racionalno trošiti, znati koliko novca unose u kućni proračun, pratiti strukturu roba i usluga na koje troše novac, supstituirati skupo jeftinijim, odreći se nepotrebnih izdataka, oprezno koristiti kreditne kartice iako se one smatraju slamkom spasa, ulagati novac u stvaranje dodane vrijednosti vlastitog doma - ako ne u kupovinu nove nekretnine, ulagati u svoju budućnost ugovarajući premije životnog osiguranja ili dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, fiksirati buduće financijske izdatke. Na našu žalost financijski sektor BiH nije razvijen kao u zapadnoeuropskim zemljama pa su naše mogućnosti ulaganja na domaćem financijskom tržištu male. Ako se već odlučujemo na takva ulaganja, onda treba ulagati u dionice.
Večernji list: Strahuje se od povećanja kamata na kredite. Do čega to može dovesti?
- Na povećanje kamatnih stopa na kredite mogu utjecati mjere središnje banke ili odnos ponude i potražnje za kreditima. Rast koji se očekuje svakako će biti posljedica mjera središnje banke kojima se želi obuzdati potražnja i time usporiti rast cijena. Američka središnja banka FED podigla je svoju kamatnu stopu, a očekuje se da će to napraviti i Europska središnja banka u srpnju. Time će novac za banke biti veći pa će banke taj dio troškova prenijeti na korisnike kredita. Rast kamata na kredite za sobom može donijeti nemogućnost otplate kredita, veći rizik za banke, ali i naplatu kredita kroz prodaju nekretnina, što može imati negativne posljedice na sektor graditeljstva. Ne treba zanemariti činjenicu da i sama inflacija može utjecati na rast potražnje za kreditima i rast kamatnih stopa. Rastom kamatnih stopa rast će troškovi financiranja gospodarstva. Rast kamatnih stopa usporit će ekonomiju.
Večernji list: Koliki rizik predstavlja “život na rate”, odnosno odlazak u crveno na kreditnim karticama?
- Kaže se da plaćanje kreditnim karticama u odnosu na plaćanje gotovinom pričinjava manju “bol” jer ne vidimo kako novac odlazi iz novčanika. U uvjetima kada je novca potrebno više jer je njegova kupovna moć smanjena, kartice se pojavljuju kao jedan od načina rješavanja utjecaja inflacije za životni standard stanovništva. No, u korištenju kreditne kartice trebamo biti oprezni jer se možemo prezadužiti, smanjiti svoju kreditnu sposobnost, platiti više kamatne stope.
Večernji list: Bojite li se da bi ovi poremećaji mogli ponovno potaknuti val odlazaka ljudi iz BiH?
- U uvjetima kada je životni standard ionako nizak i pada sasvim je racionalno očekivati da će građani BiH tražiti ekonomsku, a i pravnu te socijalnu sigurnost izvan granica BiH.
Večernji list: Može li ova kriza postati prigoda s “happy endom”?
- Teško da se može govoriti o sretnom kraju jer posljedice koje trpimo zbrajat ćemo i ostavit će ožiljke na životima ljudi i poslovanju poduzeća. Ali ako uspijemo gubitke koje kriza nosi ograničiti, to bi mogao smatrati sretnim krajem. Inflacija bi mogla biti povod za sretniji početak poticanja gospodarskog razvoja, ravnomjernog regionalnog i ruralnog razvoja, razvoj sektora za koje imamo potencijala, boljim upravljanjem sirovinama, prirodnim resursima, smanjenje energetske ovisnosti, poticanjem mladih na ostanak i dr.
Večernji list: Kako gledate na prijedloge da Centralna banka oslobodi dio rezervi, da povučemo pričuve zlata ili da se pak BiH oslobodi valutnoga odbora?
- Ovo nisu vremena za takve prijedloge. Nije moguće narušavati neovisnost središnje banke koja primjenjuje načela valutnog vijeća. Svaka intervencija u deviznim pričuvama imala bi posljedice na stabilnost valute. Načela valutnog vijeća jamče pokrivenost nacionalne valute eurom. Narušavanje ovog odnosa značilo bi nepovjerenje prema valuti. Da slikovito objasnim - konvertibilna marka je brod usidren u stalnim olujama - ako bi ga oslobodili sidra (deviznih pričuva), ne znam gdje bi taj brod završio u olujnom moru, a o posljedicama za nas građane BiH koji plovimo na tom brodu ne želim razmišljati.
Večernji list: U dijelu javnosti upozorava se na to da se svijet nalazi na granici između inflacije i recesije. Kakve su vaše procjene oko toga kamo idemo i zašto se recesija smatra lošijim procesom?
- Jedan od načina obuzdavanja inflacije su restriktivne mjere u monetarnoj politici koje će značiti povećanje kamatnih stopa kako bi se obuzdala potražnja. Cijena smanjenja inflacije je smanjena gospodarska aktivnost kao odgovor na smanjenu potražnju. Ako se kriza na tržištu energenata nastavi, ona će još uvijek utjecati na visoku razinu cijena i moguće je da ćemo se naći u razdoblju visoke inflacije i usporene gospodarske aktivnosti (stagflacija). Borba protiv inflacije može nas dovesti u recesiju u idućem razdoblju.
