Ovih dana je iz tiska izišla nova knjiga “Medicinska gerontologija u kliničkoj praksi” autora prof. dr. sc. Žarka Šantića i suradnika, piše Večernji list BiH. U novije vrijeme broj osoba koje doživljavaju duboku starost znatno se povećava. Procjenjuje se da će ih 2020. u razvijenijim zemljama biti više od 20%, a 2050. starijih osoba u svijetu bit će oko 2 milijarde. Ta pojavnost ima šire zdravstvene, ekonomsko-socijalne, odnosno demografske i druge implikacije. O ovome smo razgovarali s prof. dr. sc. Žarkom Šantićem.
Što su to starost i starenje?
Otkako postoji ljudsko društvo, postojalo je zanimanje i veliki izazov u traženju objašnjenja i odgovora na pitanje starenja koje je još uvijek otvoreno. To proučava gerontologija. Njezin dio je gerijatrija - medicinska disciplina koja izučava metode dijagnostike, liječenja, njege, rehabilitacije i sprečavanja nastanka bolesti osoba starije životne dobi.
Postoji više od 300 raznih teorija koje pokušavaju s biokemijskog, patofiziološkog i molekularnog stajališta razjasniti proces starenja. Danas je to u središtu znanstvenog istraživanja. Starenje je prirodan, ireverzibilan i neizbježan dio svih živih bića koji počinje začećem i završava smrću.
Promjene nastaju u stanicama ljudskog organizma gubitkom stanično-regulacijskih mehanizama. To je kontinuiran, brži ili sporiji progresivan proces, koji pogađa prvo vitalne organe i organske sustave. Rezultat toga je slabljenje funkcije, brzine, koncentracije, mišićne snage sa sve slabijim zdravljem.
Može li se utjecati na proces starenja?
Na starenje utječe nasljeđe s jedne i čimbenici okoliša s druge strane. Na nasljeđe još uvijek možemo malo djelovati. Zato su vanjski čimbenici od iznimne važnosti, jer mogu nepovoljno utjecati na osnovne biološke potencijale osobe. To su sve češće traume i politraume u prometu, svakodnevni stresovi, akutne, kronične i degenerativne bolesti, loše navike kao što je pijančenje, pušenje i druge ovisnosti i toksikomanije, zagađen zrak, voda i nepravilna prehrana. Prema staroj kineskoj poslovici: “Čovjek stari onako kako je živio.” To znači da se može utjecati na proces starenja, bilo da se ubrza ili uspori, jer najvećim dijelom o ponašanju svakog pojedinca ovisi kako će dočekati i proživjeti dane u starosti.
Treba nastojati pomoći čovjeku da produži svoj životni vijek usmjeravanjem ne samo u smislu održavanja tjelesnog zdravlja i otklanjanja bolesti, već da se tom duljem životu da vrjedniji, ljepši i puniji sadržaj.
Što sve sadrži knjiga?
Pored opisa najčešćih bolesti starijih osoba, rane dijagnostike, liječenja, mjera zdravstvene njege i rehabilitacije, posebno je obrađeno kućno i palijativno liječenje kao i organiziranje preventivnih mjera. Najčešće bolesti su ateroskleroza, šećerna bolest, arterijska hipertenzija, infarkt miokarda, dekompenzacija srca, moždani udari (tromboza, embolija, hemoragija), kronična opstruktivna bolest pluća, bronhijalna astma, emfizem pluća, karcinom pluća, tuberkuloza pluća, Parkinsonova bolest, demencije, gastrointestinalne bolesti, prijelomi kostiju kao i promjene kod žena u menopauzi. Knjiga sadrži ukupno 48 poglavlja i 700 stranica, 94 slike u boji, 43 tablice i više grafikona, što sve pomaže boljem razumijevanju teksta.
Jeste li pisali o kvaliteti života starijih osoba?
Da. U knjizi je posvećena posebna pozornost kvaliteti života. Detaljnije je opisana geroprofilaksa, tjelovježba i dane su smjernice o pravilnoj i uravnoteženoj prehrani s predloženim jelovnikom za starije osobe.
Kakav je medicinsko- znanstveni značaj te knjige?
Postoji veliki opći medicinsko-znanstveni značaj ove knjige. Jer medicinski problemi u gerontologiji i gerijatriji imaju svoje posebnosti i specifičnosti, a kako je starijih osoba sve više, treba ih pri dijagnostici i liječenju poznavati i uvažavati. Danas je na razini Bosne i Hercegovine 45-50% korisnika zdravstvenih usluga u dobi od 65 i više godina, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a korisnika bolničkih usluga u istoj toj dobi je 40%. Ta pojavnost tendira stalnom povećanju. Sve to stvara potrebu da se medicinska znanost i zdravstvo u cjelini aktivnije stave u službu sve brojnijeg i vulnerabilnijeg segmenta populacije. Zato do sada medicinske spoznaje treba pretočiti u praksu. Treba planski i kontinuirano provoditi edukaciju o posebnostima i specifičnostima medicinske gerontologije i gerijatrije. Za edukaciju, pored ostalog, treba imati i pisano štivo, a domaća literatura bila je jako oskudna. Bio je to razlog da počnem pisati ovu knjigu. Danas ovaj novonastali udžbenik popunjava postojeću prazninu ne samo na Sveučilištu u Mostaru nego i šire.
Kome je namijenjena knjiga?
Knjiga sa svojim sadržajem i suvremenim pristupom predstavlja svojevrstan udžbenik namijenjen djelatnicima svih profila, posebice u zdravstvu, te studentima Medicinskog fakulteta i Fakulteta zdravstvenih studija zbog dobro obrađene klinike, prevencije, zdravstvene njege i palijativne medicine. Konačno, knjiga je namijenjena svima koji žele znati više o čuvanju, zaštiti, unapređenju zdravlja, uravnoteženoj prehrani, zdravom i aktivnom načinu života. Knjigu će 25. veljače u amfiteatru Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru promovirati akademik M. Grujić, prof. dr. sc. H. Žutić i prof. dr. sc. B. Hrabač.
