Novo istraživanje provedeno na sveučilištu Oxford donosi informaciju kako 34 posto pacijenata iskuse jednu stvar kao simptom - neurološki poremećaj.
Jedna od možda najtežih stvari koje se vežu uz ovu bolest jest činjenica da problemi ne prestaju nakon 14 dana karantene. Dugotrajan COVID donosi simptome poput umora, gubitka okusa i mirisa, otežano disanje i bol u mišićima, govore starija istraživanja. No danas je studija dala nove rezultate, te tvrdi kako jedna trećina onih koji su imali bolest i dalje pate od posebno zabrinjavajućeg simptoma i to mjesecima, piše Ordinacija.hr.
TREĆINA PACIJENATA JE DOBILA DIJAGNOZU NEUROLOŠKOG ILI PSIHIČKOG POREMEĆAJA
Rezultati studije objavljene prije nekoliko dana ukazuju na činjenicu kako 34 posto osoba koje su imale COVID na kraju završe s dijagnozom ili neurološkog ili psihičkog poremećaja. Studija je provjeravala što se događa 6 mjeseci nakon dijagnoze, pa će se ispitivanje morati nastaviti kako bi se otkrilo što stoji iza ovog stanja.
Ovo je vrlo važna tema jer su postojale sumnje da je COVID i bolest mozga, ne samo dišnih organa, izjavio je Musa Sami, profesor psihijatrije na sveučilištu Nottingham, i nije sudjelovao u studiji.
Navodi da postoji nekoliko faktora koji mogu pridonijeti činjenici da toliko broj pacijenata doživljava dugotrajne simptome, a u pitanju bi mogao biti stres, boravak u bolnici i karakteristike bolesti.
RASPON SIMPTOMA OD ANKSIOZNOSTI DO MOŽDANOG UDARA
Najčešće neurološke i psihološke dijagnoze su bile anksioznost kod 17 posto ljudi te promjene raspoloženja kod 14 posto. Oko 50 posto pacijenta je doživjelo ishemijski udar, a radi se o krvnom ugrušku koji djeluje na mozak. Česte su dijagnoze demencije, dolazi do korištenja supstanci i nesanice.
"Ovo su podaci prema provjeri velikog broja pacijenata, a potvrđuju da se radi i ozbiljnim poremećajima koji djeluju na živčani sustav“, pojasnio je voditelj studije Paul Harrison.
POSLJEDICE SU ČEŠĆE KOD OSOBA KOJE SU BILE HOSPITALIZIRANE
Znanstvenici su primijetili kako se neurološki poremećaji češće zabilježe kod pacijenta koji su bili u bolnici, ali postoje i kod onih koji su imali manje jake simptome. Smatraju kako se treba smanjiti broj zaraženih kako se ova brojka ne bi povećala. Iako su neurološke promjene češće kod pacijenta koji su bili u bolnici, mentalno zdravlje pati bez obzira koliko jak oblik bolesti doživjeli.
OVE SU PROMJENE ČEŠĆE KOD BOLESTI COVID NEGO KOD DRUGIH SLIČNIH BOLESTI
U studiji su uspoređeni podaci kod više od 236,000 COVID pacijenta s onima koji su imali druge bolesti u istom vremenskom okviru, te se zaključio kako 44 posto veći rizik od mentalnih i neuroloških dijagnoza imaju pacijenti s COVID-om, neko oni koji su na primjer imali infekcije dišnih putova. "Naši rezultati dokazuju kako su bolesti mozga i psihički poremećaji puno veći nakon bolesti COVID-19 nego drugih respiratornih infekcija“, dodaju autori studije.
