Trovanja hranom sve su češći razlozi zbog kojih građani diljem Federacije Bosne i Hercegovine traže liječničku pomoć, piše Večernji list BiH.
Crijevne bolesti
Da nešto nije u redu s hranom koju konzumiramo, govori podatak Zavoda za javno zdravstvo FBiH, prema kojem je trovanje hranom prošle godine bilo među deset vodećih zaraznih bolesti u ovom entitetu. "Tijekom 2014. godine na području FBiH registrirano je 4289 osoba oboljelih od crijevnih zaraznih bolesti. Stopa obolijevanja je za 0,24% veća u odnosu na 2013. godinu. U skupini crijevnih zaraznih bolesti najzastupljeniji je enterocolitis acuta (81,60%), na drugom mjestu su trovanja hranom (9,86%), a na trećem salmoneloze (6,08%)", navodi se u epidemiološkom izvješću Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Od početka ove godine liječničku pomoć zbog trovanja hranom potražile su 352 osobe. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo, u listopadu se hranom otrovalo 36 osoba, od čega samo u ZDŽ-u 20, a u Sarajevskoj županiji 13. U istom mjesecu je registrirano i 24 oboljelih od salmonele od čega čak devetero u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, a 12 u Sarajevskoj županiji. Inače, u prvih deset mjeseci salmonelom se u FBiH zarazila 381 osoba.
Što jedemo?
Da se na policama trgovina svakodnevno može pronaći hrana sa sumnjivim rokom upotrebe ili ona kojoj je rok valjanosti odavno istekao, pokazuju i podaci inspekcije RS-a. U prvih osam mjeseci ove godine inspekcija Republike Srpske naredila je povlačenje s polica trgovina oko 115 kilograma hrane, a najčešće su bili u pitanju proizvodi poput mlijeka, sokova i slatkiša kojima je istekao rok upotrebe. Pokvarena hrana može se pronaći i u restoranima, ali i veleprodajnim skladištima.
Naime, u 2015. u dva slučaja je u veleprodajnim skladištima nađeno 16.088 kg pokvarene ili hrane s isteklim rokom koja nije bila označena za uništavanje ni odvojena od ispravne hrane. Na listi opasnih namirnica koju je prije par mjeseci objavilo Ministarstvo poljoprivrede RH našli su se i lješnjaci, kikiriki iz Brazila, Gane i Indije i Južnoafričke Republike koji sadrže aflatoksine, tjestenina iz Kine u kojoj ima i aluminija, crni i zeleni čaj "obogaćen" pesticidima. Naime, pesticida ima i u većini hrane koja se uvozi, od graha i dinja, do paprika i patlidžana, kao i u narančama, breskvama, naru, jagodama i paprikama.
Iz prve ruke sam se lično uvjerio da se masovno preštampavaju datumi na artiklima (datum proizvodnje i rok upotrebe)!!! Na radu u jednoj prehrambenoj firmi,specijalni printer za pomenute podatke koje printa na ambalaži prije pakovanja je prestao da radi.Poziva see firma koja servisira i održava ove uređaje koje imaju SVI PROIZVOĐAČI hrane,osim ako neko ne koristi štambilj/pečat sa datumom ;-) Nakon drugog poziva zašto ih još nema odgovaraju da su usput navratili do dvije firme da im izmjene tinte i brzo dolaze...itd Zapitali smo se koje su to firme pošto na tom potezu odakle dolaze nema proizvođača hrane!!!To su bile trgovačke firme sa svojim glavnim magacinima Edeka i Mahir d.o.o. što su nam ljudi i potvrdili uz konstataciju da često navrate i do Škafe !!! Redovne mušterije,redovno plačaju skupo održavanje ovih mašinica i nije ih ni briga šta rade sa njima.Mi samo predpostavljamo zar ne,a ne proizvode ništa!?