Bosna i Hercegovina jedina je država u Europi koja nema zakonodavni okvir kojim se ureduje oblast posredovanja u prometu nekretnina, piše Večernji list BiH.
Neuređeno stanje
Inicijativa da se to zakonski uredi stara je već nekoliko godina, a Vlada Federacije BiH, prihvaćajući službeno inicijativu, napravila je prvi korak u smjeru izrade zakona.
Osnovni razlog zbog kojeg je potrebno posebnim zakonom urediti djelatnost posredovanja u prometu nekretnina jest nepostojanje pravne regulative u vezi s tom djelatnošću koja bi propisivala tko se i pod kojim uvjetima može baviti tim poslovima.
Pravno neuređeno stanje pogoduje pojavi sve većeg broja osoba koje posreduju u trgovini nekretnina bez ikakve registracije, u sferi tzv. sive ekonomije. U informaciji o potrebi donošenja spomenutog zakona, koju je za Vladu izradilo Federalno ministarstvo trgovine, ističe se da iako je uvođenjem notarijata povećana pravna sigurnost u prometu nekretnina, prodavači i kupci nekretnina i dalje osjećaju nesigurnost pojavom tzv. slobodnih agenata koji obavljaju djelatnost posredovanja u trgovini nekretninama i naplaćuju svoje usluge u iznosima po slobodnom izboru, bez izdavanja fiskalnih računa, bez plaćanja poreza na dobit, PDV-a, doprinosa, osiguranja i bez izvršavanja ostalih zakonom propisanih obveza.
- Činjenica da se u pravilu radi o transakcijama koje uključuju promet velike novčane vrijednosti, a kojima se, uz ostalo, rješavaju i egzistencijalna pitanja pojedinaca, navodi na potrebu velikog opreza i osiguranja u ovim transakcijama.
Upravo zato nameće se i potreba zakonskog uređenja toga područja kako bi se pri predmetnom poslovanju građanima, potrošačima, pružila bolja, profesionalnija i kvalitetnija usluga, po uzoru na poslovanje agencija zemalja s uređenim tržištem, te ujedno uvelo i više reda u područje te djelatnosti – navodi se u informaciji.
Djelovanje posrednika
Koliko je značenje te djelatnosti, govori i podatak iz Notarske komore Federacije BiH da se u 2016. godini u odnosu na 2015. povećao broj notarski obrađenih ugovora koji se odnose na promet nekretnina s 35.754 na 36.561. Od toga su dvije trećine kupoprodajni ugovori koji su rezultat djelovanja posrednika.
Prema podacima Gospodarske komore FBiH, prosječna cijena nekretnina u Federaciji iznosi 110.000 KM, a provizija za usluge posredovanja 3% od te cijene. Podaci Porezne uprave FBiH govore da je naplaćeni prihod od poreza na promet nekretnina u Federaciji u 2016. godini bio 114,871.781 KM te je godišnji rast naplate poreza oko 20 milijuna KM ili 20%. Temeljem ovih podataka te činjenice da je porez na promet nekretnina 5% od procijenjene vrijednosti nekretnine, koja nije niža od kupoprodajne cijene, može se zaključiti da je u 2016. godini prometovano minimalno 2,297.435.620 KM u vrijednosti kupoprodajnih transakcija nekretnina.
Prema izračunu Gospodarske komore FBiH, da su se sve ove transakcije obavile posredstvom registriranih agencija za promet nekretnina, za promet nekretnina u vrijednosti od 2,29 milijardi KM, agencijske provizije bi iznosile 3% odnosno 68,923.069 KM.
Dakle, potencijal tržišta agencija po standardnoj proviziji od 3% u FBiH iznosio bi 68,9 milijuna KM, a od toga plaćeni PDV bi iznosio 11,7 milijuna KM. Procjena Gospodarske komore FBiH je da je trenutačni prihod PDV-a od provizija agencija godišnje oko 300.000 KM, što je svega 3% od potencijalnog. Uz ovo treba naglasiti da bi se povećala i naplata poreza na dobit koje bi ostvarile registrirane agencije.
Također, reguliranjem tržišta znatno bi se povećao broj legalnih posrednika u Federaciji te bi posredovanje u prometu nekretnina imalo
profesionalni status kao djelatnost. lako ne postoje službeni statistički podaci o broju posrednika na tržištu nekretnina, prema iskustvu agencija za promet nekretnina, primjera radi, u Sarajevu se oko 50 osoba bavi posredovanjem kroz djelovanje agencija za promet nekretnina, dok se oko 2000 osoba nelegalno bavi posredovanjem nekretnina. Drugim riječima, u Sarajevu legalno posreduje svega 2,5% posrednika od ukupnog broja onih koji se time bave.
