Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine pokrenulo je istragu zbog toga što presuda Ustavnoga suda BiH U-23/14 poznatija kao slučaj "Ljubić" nije provedena, a prethodno je državnu Parlamentarnu skupštinu u godišnjem izvješću o tome izvijestio Ustavni sud ove zemlje. Tako su u vodu pale sve ocjene, istupi i tvrdnje raznih domaćih i međunarodnih autoriteta oko sudbine ove presude. O tome je jučer na sjednici Doma naroda Parlamenta BiH izvijestio predsjedatelj toga doma i čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović. On je rekao da su na kolegiju vodstva Doma imali "dopis Tužiteljstva BiH kojim se traži od Parlamentarne skupštine BiH da se očituje o tome zašto nije provedena presuda Ustavnog suda broj U-23/14".
Pet godina zatvora
- Tužiteljstvo je pokrenulo proces protiv N. N. osoba da se utvrdi zbog čega to nije provedeno. A ta presuda odnosi se upravo na predmet "Ljubić", za koji su mnogi ovdje tvrdili da je to davno provedeno - rekao je Čović. Dodao je da sada imaju vrlo jasan stav, pisani, Ustavnog suda BiH od 17. siječnja ove godine, gdje se vrlo precizno stavlja do znanja da ta presuda nije provedena. Odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obvezujuće, a njihovo neprovođenje je kazneno djelo za koje su propisane zatvorske kazne od šest mjeseci do pet godina. Nedavno je nakon susreta u Predsjedništvu BiH između Željka Komšića i visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta priopćeno iz državnoga vrha kako su se sugovornici složili da je provedena presuda "Ljubić". To se, međutim, pokazalo posve netočnim te je javnost obmanuta. Presudom Ustavnoga suda BiH u prosincu 2016. po apelaciji Bože Ljubića, koji je tada bio predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta BiH, inzistira se na osiguranju "legitimnog političkog predstavljanja" Hrvata u Domu naroda Federacije BiH. Takva apelacija je upućena nakon niza prijevara, lažnog predstavljanja Hrvata, a napose zbog toga da se biraju hrvatski izaslanici iz županija gdje oni zapravo ni ne žive ili su teška manjina. To je u dva navrata do sada omogućavalo da kroz trećinu kluba podobnih Hrvata ili čak Bošnjaka koji su se lažno izjašnjavali kao Hrvati iz vlasti budu isključene političke stranke za koje je glasovalo više od 90 posto ovoga naroda.
Alijansa i "platforma"
Djelomično je situaciju popravio visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt intervencijom od 2. listopada 2022. godine, kada je povećao broj izaslanika u Domu naroda. Tako je smanjio mogućnost da podobni Hrvati presuđuju tko će biti u izvršnoj vlasti u Federaciji BiH, no nije posve proveo presudu Ustavnoga suda BiH. A ona glasi da to podrazumijeva osiguranje legitimiteta izbora svih izaslanika u Domu naroda. To sada nije slučaj s Hrvatima iz Goražda, Sarajeva, Tuzle, Bihaća... Primjerice, i danas u hrvatskome klubu iz Bosansko-podrinjske županije sjedi Berina Fejzić, iako su tamo 24 Hrvata, što predstavlja i veliku disproporciju glasova koju su drugi izaslanici dobili. Ako se ide korak dalje, ova presuda Ustavnoga suda BiH nije se zaustavila samo na problematiziranju načina biranja izaslanika za Dom naroda, nego je navela kako treba osigurati legitimno političko predstavljanje i na svim drugim administrativno-teritorijalnim razinama. Upravo su domovi naroda odnosno Predsjedništvo BiH dva mjesta gdje najviše dolazi do izražaja nacionalna predstavljenost. U četiri navrata do sada na mjesto hrvatskoga člana Predsjedništva BiH biran je Željko Komšić glasovima dominantno bošnjačkih birača. Taj je izbor jedno vrijeme predstavljao i projekt s bošnjačke ljevice, koji je u međuvremenu prigrlila bošnjačka desnica, odnosno SDA. Hrvatske stranke zbog toga inzistiraju da se kroz izmjene Izbornog zakona i ovo pitanje konačno razriješi. To bi posljedično vodilo povratku povjerenja i novim odnosima Hrvata i Bošnjaka, a Hrvati bi se konačno počeli politički pluralizirati. •
Zašto se ne sprovode izvršne sudske odluke? To bi trebalo prioritetno ispitati, kako ne bi ličili na banditsko društvo.