Ako ste se ikada pitali što pokreće kotačiće stroja bosanskohercegovačke ekonomije, ali i svakodnevni život građana te koliko se mjesečno uvozi tona energenata nužnih za sveukupan promet, počevši od automobila, preko javnog prijevoza pa do industrijskih strojeva, odgovore je moguće pronaći u statističkim podacima i tablicama, koji pak otkrivaju kako je dizel primarni energent, piše Večernji list BiH. Uvidom u podatke Federalnog zavoda za statistiku vidljiv je porast uvezenih količina goriva, pa je tako u srpnju uvoz naftnih proizvoda iznosio 127.931 tonu, a u istom mjesecu 2023. godine 117.499 tona.
Porast
Od ukupnog uvoza, u srpnju je uvezeno dizelskog goriva 74,05 posto, bezolovnog motornog benzina 12,39 posto, a mazuta i lož-ulja ekstra lakog 2,31 posto te ostalih naftnih proizvoda 11,25 posto. Statistički pokazatelji za prvih sedam mjeseci ove godine također upućuju na nastavak trenda povećanja količine naftnih prerađevina koje se uvoze. Najveće količine odnose se ponovno na dizel, kojega je u prvih sedam mjeseci ove godine u Federaciji uvezeno nešto više od 573 tisuće tona, dok je u istom razdoblju količina iznosila 538,9 tisuća tona, a slijedi bezolovni benzin s oko 90 tisuća tona, što je također porast u odnosu na prvih sedam mjeseci prošle godine (tada je, naime, uvezeno oko 81 tisuća tona). Treće mjesto po količini drže lož-ulje i mazut s uvezenom količinom od 27,3 tisuće tona, dok je u kontekstu tekućeg naftnog plina uvezena količina za prvih sedam mjeseci iznosila 19,7 tisuća tona.
I dok smo u kontekstu tekućih goriva ovisni o uvozu, na onoj drugoj ljestvici energetske vage, proizvodnji električne energije, postoje značajni potencijali za dobivanje statusa regionalno značajnog proizvođača i izvoznika. Ipak, s obzirom na nepredvidive vremenske prilike, kao i klimatske promjene koje karakteriziraju iznimno sušni ljetni mjeseci, dio proizvodnje iz obnovljivih izvora svakako bi trebalo koncertirati u segmentima solarne, kao i energije dobivene iz snage vjetra, za što postoje idealni uvjeti. Međutim, podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju kako većinu struje u Federaciji dobivamo iz termoelektrana. Bruto proizvodnja električne energije u FBiH u srpnju 2024. godine iznosila je 663 GWh, a u istom mjesecu 2023. godine iznosila je 629 GWh. U ukupnoj bruto proizvodnji električne energije hidroelektrane su sudjelovale s 28,51%, termoelektrane sa 68,17%, a vjetroelektrane s 3,32%.
Unatoč rastu proizvodnje u srpnju u usporedbi s istim mjesecom lani, ako se pogleda stanje u prvih sedam mjeseci ove godine, vidljivo je kako je ipak došlo do manjeg pada u bruto proizvedenim količinama struje. Tako je, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, bruto proizvodnja hidro, termo i vjetroelektrana u Federaciji BiH u 7 mjeseci iznosila 4480 GWh, a u istom razdoblju prošle godine 4941 GWh.
Novi pogoni
U dosadašnjem dijelu godine hidroelektrane su proizvele 1668 GWh električne energije, termoelektrane 2594 GWh, a vjetroelektrane 218 GWh. U ovu statistiku, kao što je vidljivo, nisu uračunate količine koje proizvode solarne elektrane. U potonjem slučaju vidljivo je kako je Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne nedavno raspisala javni poziv za izbor izvođača radova na prvoj fazi izgradnje najveće solarne elektrane u Bosni i Hercegovini, a u prvoj fazi planiraju se ugraditi solarni paneli ukupne snage 50 megavata, a kada bude u cijelosti izgrađena elektrana, imat će maksimalnu radnu snagu od 150 megavata. Najveća solarna elektrana ovoga poduzeća koje, podsjećamo, jedino svu svoju energiju dobiva iz obnovljivih izvora, dio je strateške vizije razvoja koja uključuje plan prema kojemu će EP HZ HB, kad uspije u svojim namjerama u iduće 3-4 godine (iako je najmanje elektroprivredno poduzeće u jugoistočnoj Europi i šire - manje je i od Elektroprivrede Crne Gore), u apsolutnom, a pogotovo u relativnom omjeru imati daleko više novoizgrađenih proizvodnih objekata iz skupine obnovljivih izvora energije od bilo koje druge elektroprivrede u regiji i šire.
