Premda zemlje u okruženju, osim Slovenije, ne stoje dobro kad je u pitanju tolerantnost, to za BiH ne predstavlja puno jer ona nije ni uzeta u razmatranje u istraživanju najtolerantnijih zemalja svijeta koje je proveo institut “Legatum”. Tako se BiH svrstala u društvo Mijanmara i Sjeverne Koreje. Komentirajući ovo istraživanje, politolog Ivan Kraljević istaknuo je kako ne treba previše čuditi neuzimanje BiH u obzir, piše Večernji list BiH.
- Već nam podatak kako je Bosna i Hercegovina, uz Mijanmar i Sjevernu Koreju, isključena iz istraživanja, dovoljno govori. Koliko je poznato, ekonomski parametri, poput bruto domaćeg proizvoda i prosječne visine štednje, predstavljaju temelj samoga istraživanja. Stoga nas ne treba previše čuditi što naša zemlja nije bila obuhvaćena spomenutim istraživanjem. Naime, u našem ekonomskom ambijentu se još uvijek konzervira socijalističko naslijeđe, ističe Kraljević. Naglašava kako je posljedica toga izrazito korumpirana država koja počiva na nizu intervencionističkih mjera kojima se sprečavaju privatne inicijative te se, usporedno s time, čuvaju tzv. političke i ekonomske elite na vlasti. - Kada govorimo o našim društvenim vrijednostima, olako ćemo primijetiti kako bh. društvo, ako se o njemu kao takvome može uopće govoriti, počiva na velikom nepovjerenju. Počevši od nepovjerenja među, načelno rečeno, običnim ljudima, nepovjerenja prema političarima, do nepovjerenja prema institucijama koje bi ih trebale zastupati i voditi. Zato kod nas i prevladava izrazito nizak prag tolerancije prema manjinskim skupinama u društvu, naglašava Kraljević i ističe primjer svega toga. - Najočitiji primjer toga je da Hrvati, kao najmalobrojniji konstitutivni narod, još uvijek traže jednakopravnost s druga dva konstitutivna naroda. Dakle, u ambijentu u kojem se jedan konstitutivni narod u svojoj državi ne osjeća sigurnim, suvišno je onda i pomišljati kakav prag tolerancije uživaju određene marginalne skupine. Međutim, ne treba gubiti nadu kako i ovdje može biti drukčije. Uostalom, pobjeda Hrvata Zdravka Maroševića u većinski bošnjačkom Varešu nam pokazuje kako može drugačije. Samo uvažavanjem svih identitarnih razlika možemo graditi i međusobno povjerenje, zaključio je ovaj politolog.
