Promet u ukupnoj energetskoj potrošnji ima udio od 30%, a u emisijama stakleničkih plinova u EU od oko 25%, od čega 71,3% generira cestovni promet. U skladu s EU ciljevima smanjenja emisije stakleničkih plinova te zbog sve većeg zagađenja zraka, nužno je istaknuti važnost čišćeg prometa odnosno energetske učinkovitosti u prometu i poticati projekte povećanja energetske učinkovitosti prometnih sustava te korištenje učinkovitijih vozila (koja u većoj mjeri koriste obnovljive izvore energije, imaju smanjene emisije CO2, odnosno električna vozila).
Podaci za EU
U EU je prošle godine registrirano 1,5 milijuna novih električnih automobila na baterije (BEV), čime je njihov ukupan broj porastao na 4,5 milijuna. Broj električnih automobila na baterije porastao je za 48,5% u odnosu na 2022., kada ih je u EU bilo ukupno tri milijuna, priopćio je Eurostat. Udio električnih automobila na baterije među novim registracijama automobila u EU dosegao je 14,6% u 2023. Do 2018. godine udio takvih vozila bio je ispod jedan posto, a postupno je porastao na 5,3% u 2020., na 9% u 2021. i na 12,1% u 2022. godini. U Danskoj su električni automobili na baterije prošle godine činili 7,1% svih putničkih automobila, a ovaj udio također je bio relativno visok u Švedskoj - 5,9%, Luksemburgu - 5,1% i Nizozemskoj - 5%. Nasuprot tome, 14 zemalja zabilježilo je udio BEV u ukupnom broju putničkih automobila ispod 1%. Najniži udio zabilježen je na Cipru, u Grčkoj i Poljskoj, u sva tri slučaja po 0,2%. U prosjeku su električni automobili prošle godine činili 1,7% svih automobila u EU.
Prema istraživanju Eurostata za 2022. godinu, BiH i Sjeverna Makedonija su zemlje s najmanjim brojem električnih vozila u Europi. Prema tim podacima, BiH je na dnu liste sa samo 0,01% vozila na električni pogon. Iako je u BiH više od milijun registriranih vozila, tek ih je nekoliko stotina na električni pogon. Električni automobili ne emitiraju štetne plinove, što ih čini prijateljskijima prema okolišu, a što je ujedno i ključno za borbu protiv klimatskih promjena. Električna vozila (potpuna, ovo se ne odnosi na hibride) ne koriste ispusni sustav pa nemaju emisije ispusnih plinova. Bez ispumpavanja dima u zrak, kao što to rade motori s unutrašnjim sagorijevanjem, električni automobili mogu postići čišći zrak i manje plinova. To znači da dolazi do manje zagađenja i bolje kvalitete zraka, što dovodi do manje zdravstvenih problema i troškova prouzročenih zagađenjem zraka.
Poticajne mjere
Iako mnogo zemalja svojim građanima nudi olakšice prilikom kupnje električnih vozila, u BiH su takvi programi prava rijetkost. Vlada Federacije BiH je u četvrtak, na prijedlog Federalnog ministarstva energetike, rudarstva i industrije, donijela odluke o usvajanju dvaju programa utroška sredstava tekućih transfera i drugih tekućih rashoda iz federalnog proračuna za 2024. godinu, namijenjenih ovom ministarstvu za subvencioniranje kupnje električnih automobila u ukupnom iznosu od 1,000.000 KM. U skladu s programima, 500.000 KM namijenjeno je privatnim poduzećima i poduzetnicima za poticaje pri kupnji električnih automobila te isti iznos i za subvencije pojedincima (fizičkim osobama). Visina iznosa koji se dodjeljuje kao poticaj privatnim poduzećima i poduzetnicima, kao i pojedincima je 10.000 KM za električna vozila te 7000 KM za hibridna električna "plug-in" vozila. Sufinanciranjem kupnje električnih i hibridnih automobila Vlada Federacije BiH izravno utječe na poboljšanje kvalitete zraka, kao i smanjenje izvora zagađenja zraka, odnosno emisija plinova s učinkom staklenika u cestovnom prometu.
