Problem antimikrobne otpornosti o kojem bruji svjetska naučna zajednica, UN i vlade mnogih zemalja, u Bosni i Hercegovini je potpuno zanemaren. Nemamo nikakve podatke o učestalosti bakterija koje napadaju ljude, a animalnog su porijekla, a još manje se zna o učinku postojećih antibiotika na njih, ocijenio je za Fenu dekan Veterinarskog fakulteta u Sarajevu Nihad Fejzić. Kazao je da je pitanje mesa tretiranog antibioticima postavljeno kao jedno od ključnih za opstanak čovječanstva te da postojeći antibiotici zbog masovne i nepravilne upotrebe nisu više efikasni u uništavanju bakterija koje nas napadaju. Pojašnjava da su salmonela, kampilobakter, ešerihija i drugi rizici za čovjekovo zdravlje razvili svoje obrambene mehanizme na postojeće antibiotike te je u rujnu 2016. na Generalnoj skupštini UN-a naređeno svim zemljama da pripreme planove za borbu protiv ovog problema.
– Svijet je cijelo desetljeće zabrinut zbog moguće virusne pandemije zoonotskih influenca virusa, sars virusa, zike, ebole i mnogih drugih nadolazećih prijetnji,a istovremeno smo zanemarili činjenicu da sve više umiremo zbog sekundarnih infekcija od ešerihija, salmonela, listerija, stafilokoka, brucela, koje smo prije uspješno suzbijali antibioticima. Kako sada stvari stoje, u BiH treba da dođe do masovnog umiranja prije nego nam ovo postane prioritet. U 2017. mi smo jedina europska zemlja koja nema nijednu zvaničnu studiju o distribuciji bakterija i njihovoj antimikrobnoj otpornosti. To je bh. način bavljenja problemom, nemojmo ga spominjati i uvjerimo se da ga nemamo – ističe Fejzić.
Kad je riječ o zaštiti i prepoznavanju tretirane i zaražene hrane, upozorava da su nevidljive i farmakološki aktivne supstance koje jedemo s hranom, kao što su teški metali, hormoni, antibiotici, različiti konzervansi, pesticidi i brojni drugi hazardi, danas dominanti.
– Njih ne mirišemo, ne vidimo, ne utječu na ukus, akumuliraju se i lagano nas ubijaju – naglasio je dekan Fejzić.
