Stravične prošlogodišnje poplave koje su zadesile BiH, posebice Bosansku Posavinu, ostavile su za sobom more tuge, ogromne gubitke, ne samo materijalne štete, već i one nevidljive i teško mjerljive psihološke tegobe kojima se, nažalost, ne pridaje pozornost.
Uznemirenost, nesanica...
- Stanovništvo je doživjelo ekstremno traumatsko iskustvo koje, imajući u vidu ratna događanja, u stvari je retraumatizacija. U danima poplave suočavali smo se najčešće s akutnom reakcijom na stres u vidu pojačane napetosti, uznemirenosti, nesanice i prestrašenosti, simptomima koji su malo koga zaobišli, te pogoršanjima osnovne bolesti psihotičnih pacijenata. Danas je sve veći broj pacijenata s odgođenim posttraumatskim stresnim poremećajem, iako toga nakon godinu dana od poplava nisu ni svjesni (pojačano burno reagiranje na najmanji povod, razdražljivost, smetnje koncentracije, vrtoglavice, izbjegavanja razgovora povezanih s poplavama, slike se vraćaju te se doživljava potpuni neuspjeh u stvarima u kojima se funkcioniralo). Takve se osobe najprije javljaju obiteljskom liječniku koji zapravo i ne može puno pomoći pa se najčešće upućuju u bolnicu i na interni odjel gdje se pruža maksimalna pomoć. Psihijatrijski bolesnici moraju ići dalje jer nemamo psihijatrijskog odjela. Poseban problem je porast alkoholizma koje je postalo društveno prihvatljivo ponašanje te porast ovisnika, osobito mladih, o raznim psihoaktivnim tvarima, objašnjava za Večernji list dr. Biljana Marković.
Ostatak članka čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...
