Usitnjena imanja, mali broj grla na imanjima (od tri do deset), neadekvatni uvjeti držanja stoke, nepovoljni krediti za poljoprivredu kao niskoakumulativnu granu gospodarstva, nerazvijena savjetodavna služba, needuciranost farmera u području govedarske proizvodnje, što se očituje u vrlo niskoj razini proizvodnje po kravi - neki su od glavnih ograničavajućih čimbenika kada je u pitanju nedovoljna realizacija proizvodnje u govedarstvu, piše Večernji list BiH. Uz navedeno, ima i drugih čimbenika koji bitno utječu na sadašnje stanje i trendove u govedarskoj proizvodnji, a to su stanje u prerađivačkoj industriji mlijeka, u mesoprerađivačkoj industriji i njihovoj međusobnoj povezanosti, što se ogleda kroz kvalitetu mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i kvalitetu mesa i mesnih proizvoda. Posebno je naglašen problem cjenovnih odnosa u otkupu sirovina, navodi se u dokumentu “Zeleno izvješće za 2022. godinu”.
Županije
Sve navedeno rezultiralo je u proteklom razdoblju smanjenjem broja muznih grla, a time i manjom proizvodnjom mlijeka. Tijekom 2021. godine na području Federacije BiH proizvedeno je 237,468.827 litara mlijeka, dok je prošle godine taj broj iznosio 215,129.652 litre. Najveće količine mlijeka proizvedene su u Unsko-sanskoj, Zeničko-dobojskoj i Tuzlanskoj županiji. Prema statističkim podacima, tijekom prošle godine došlo je do povećanja brojnog stanja goveda. Naime, u 2021. godini na farmama diljem FBiH bilo je ukupno 190.719 goveda, dok je taj broj prošle godine bio 193.256. S druge strane, došlo je do pada broja krava i steonih junica, i to sa 131.848 na 131.274. Kada je riječ o županijama, stočnim fondom tijekom 2022. godine najbogatija je bila Tuzlanska županija s 41.291 grlom. Ujedno je to jedna od županija u kojoj je u odnosu na 2021. godinu došlo do pada broja goveda na farmama. Najmanji stočni fond u navedenom razdoblju imala je Posavska županija na čijim se farmama nalazilo 1940 grla. Ipak, uz Unsko-sansku, Zeničko-dobojsku, Hercegovačko-neretvansku, Zapadnohercegovačku i Sarajevsku, ovo je županija koja je prošle godine u odnosu na prethodnu zabilježila povećanje stočnog fonda. U isto vrijeme BiH bilježi jako veliki uvoz mesa. Podaci pokazuju kako su prošle godine uvezena 83,362.882 kilograma živih životinja i mesa za 507,732.506 KM.
Govedarska proizvodnja
Za oko polovinu iznosa od 507 milijuna KM u BiH je tijekom prošle godine uvezeno 30,475.689 kilograma goveđeg mesa. Kako se navodi u dokumentu “Zeleno izvješće za 2022. godinu”, u FBiH je govedarska proizvodnja jako zastupljena i značajna te kao takva ima za cilj organizirati takve proizvodne sustave koji će osigurati dovoljne količine kravljeg mlijeka i goveđeg mesa ne samo za potrebe naše zemlje nego i osigurati viškove za mogući izvoz. Takva proizvodnja u sustavu održive govedarske proizvodnje treba pronaći ravnotežu između gospodarskih interesa, zaštite okoliša i udovoljavanja socijalnim zahtjevima. Najvećim dijelom oslanja se na srednja i mala gospodarstva, a manjim dijelom na velike proizvodne jedinice. Sadašnje stanje govedarske proizvodnje još uvijek nije na potrebnoj razini, a namjera je dosegnuti zadovoljavajuće količine mesa i mlijeka. U cilju podizanja konkurentnosti govedarske proizvodnje na ovako otvorenom tržištu i zadovoljavanja potreba za mlijekom i mesom naše zemlje, nužno je u govedarstvu uspostaviti nove proizvodne sustave koji će se veličinom proizvodne jedinice (farme), razinom proizvodnje te primjenom tehnoloških procesa moći nositi s proizvodnim sustavima zemalja iz okruženja, stoji u spomenutom dokumentu.
