Ogroman rast cijena u Bosni i Hercegovini, kao i u velikom dijelu svijeta, itekako osjećaju apsolutno svi građani, a kako biste ga primijetili i ne trebate biti statistički stručnjak, piše Večernji list BiH. Cijene hrane konstantno rastu, troškovi režija također, a i svako točenje goriva sve je skuplje.
Usporedba
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, na godišnjoj razini zabilježen je prosječan rast cijena od 15,8 posto. Prosječni rast cijena u lipnju zabilježen je u odjeljcima hrane i bezalkoholnih napitaka za 23,4 posto, alkoholnih pića i duhana za 2,1 posto, stanovanja i režijskih izdataka za 14,1 posto, namještaja, kućanskih uređaja i redovitog održavanja kuće za 9,1 posto i zdravstva za 1,4 posto. Prijevoz je poskupio za 34,5 posto, komunikacije za 0,8 posto, rekreacija i kultura za 8,1 posto, obrazovanje za 0,8 posto, restorani i hoteli za 9,8 posto te ostala dobra i usluge za 5,6 posto. Prosječni pad cijena zabilježen je jedino u odjeljku odjeće i obuće za 5,9 posto. Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju kako je inflacija u svibnju bila 14,4 posto, a sada je još veća.
Usporedili smo i cijene iz lipnja ove i prošle godine. Kako je prikazano u procjenama državne Agencije za statistiku, cijena kilograma riže prosječno je rasla za 90 feninga. Ove godine u lipnju za tu su namirnicu bh. građani izdvajali 4 KM, a godinu dana ranije u istom mjesecu ona je stajala 3,10 KM. Kruh od pšeničnog brašna prosječno je skuplji za 80 feninga, dok je cijena kilograma pšeničnog brašna, pokazuju statistike, viša za 60 feninga.
Drastično su rasle i cijene mesa. Lani u lipnju kilogram junetine bez kosti stajao je 13,50 KM, a u istom mjesecu ove godine 18,20 KM, što znači da su bh. građani za kilogram ovog mesa u prosjeku izdvajali 4,70 KM više. Svinjetina s kosti u promatranom mjesecu lani je stajala 8 KM, a ove godine 9,10 KM, dok je kilogram piletine, prema podacima, u prosjeku poskupio za 1,50 KM. Za oko 6 KM poskupio je i tvrdokorni sir. Lani su za njega bh. građani izdvajali 11,30 KM, a ove godine 17,10 KM. Jedna od osnovnih životnih namirnica kod koje se bilježi stalni rast cijena je ulje, za koje se u lipnju izdvajalo dvostruko više novca nego u istom mjesecu lani. Za litru ulja lani su izdvajane 3 KM, a danas stoji 5,70 KM.
Cijena kilograma šećera skočila je s 1,20 KM na 2,10 KM, a za oko 3,50 KM u prosjeku je skuplji i kilogram kave. Više novca bh. građani ove godine primorani su izdvajati i za ogrjev. Lani je četvorni metar drva u lipnju stajao 81,20 KM, a sada se za njega izdvaja 98,50 KM, tona mrkog ugljena bila je 167,60 KM, a sada je 182,10 KM, dok je cijena lož-ulja po litri s 1,80 KM porasla na 2,90 KM.
Stalni rast
Kako ovaj konstantni rast cijena postaje nepodnošljiv svim bh. građanima, upozoravaju i sindikati koji već dulje traže ograničenje cijena i ukidanje PDV-a na osnovne životne namirnice, kao i trošarina na gorivo. Prema njihovim izračunima, potrošačka košarica za četveročlanu obitelj skuplja je za gotovo 600 KM.
Kako su izračunali, u lipnju prošle godine četveročlanoj obitelji za život su bile potrebne 2042,34 KM, a u istom mjesecu ove godine 2640,21 KM. Dok su troškovi života četveročlane obitelji rasli za nekoliko stotina maraka, prosječna plaća veća je za samo 90 KM. S 990 KM porasla je na 1080 KM, što ni blizu nije dovoljno za pokrivanje troškova. Samo za hranu su u lipnju ove godine bh. građani trošili 44,6 posto primanja, stanovanje i komunalne usluge 15,2 posto, higijenu i održavanje zdravlja 6,4 posto, obrazovanje i kulturu 6,4 posto, odjeću i obuću 14,7 posto, prijevoz 6,8 posto, dok je na održavanje kućanstva odlazilo 5,9 posto novca.
Upozorenje šalju i ekonomski analitičari prema čijim bi procjenama stanje moglo biti još izazovnije. Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, nedavno je za Večernji list rekao kako stvari treba mijenjati iz korijena te da je u jednoj malo državi kao što je BiH neminovna jedinstvena ekonomska politika ako mislimo ostati barem dijelom suvereni i u ekonomskom i političkom smislu.
