Ministar znanosti i obrazovanja izbrisao je iz Kataloga odobrenih udžbenika izdanje „Zašto je povijest važna? 4“ trojice autora. Zbog primjedbi različitih dionika iz sustava odgoja i obrazovanja na udžbenik povijesti za učenike četvrtog razreda gimnazije autora Miljenka Hajdarovića, Vedrana Ristića i Nikice Torbice, nakladnika Profil Klett, Ministarstvo je od Agencije za odgoj i obrazovanje zatražilo provjeru navoda iz različitih predstavki što je Agencija i napravila, potvrđeno je iz Ministarstva.
Temeljem mišljenja Agencije za odgoj i obrazovanje, na temelju članka 15. stavka 2. Zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu ministar znanosti i obrazovanja donio je Rješenje o brisanju spomenutog udžbenika iz Kataloga odobrenih udžbenika, kaže se u odgovoru Ministarstva. Ministarstvo nije dalo pojedinosti zašto je promijenilo mišljenje o udžbeniku koji je ranije samo odobrilo, nego je uputilo na Agenciju za odgoj i obrazovanje.
Dionici koje spominje Ministarstvo su portal narod.hr, saborska zastupnica Marijana Petir i neki povjesničari, objavio je taj portal, uz napomenu da je „više onih koji su se žalili“. Oni su ocijenili da je „posebno problematičan“ dio udžbenika u kojem se prikazuje razdoblje stvaranja Republike Hrvatske, prvoga hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana i Domovinski rat i ulogu u ratu u BiH. Prema istom, Marijana Petir se žalila kako se u udžbeniku djecu pogrešno uči da bl. Alojzije Stepinac nije rehabilitiran.
Ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor na portalu narod.hr u sporne dijelove udžbenika navodi da je ispod naslova „Stvaranje Republike Hrvatske“ stavljena slika Milke Planinc, a nije spomenuto kako je „pobuna dijela građana srpske nacionalnosti tijekom kolovoza 1990. protiv legalne hrvatske vlasti“ koja se naziva „balvan revolucija“ bila oružana.
Također, Nazor zamjera da udžbenik ne spominje „Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske“, te smatra da je trebalo „jasno navesti i da se zbog isključive velikosrpske politike rat nije mogao izbjeći“. Portal navodi da su jedan od autora udžbenika, Miljenko Hajdarović, i recenzentica Valerija Turk-Presečki, „bili aktivni zagovaratelji neuspjele kurikularne reforme“.
