Sastanak čelnika HDZ-a BiH i stranaka "trojke" u Mostaru jasan je pokušaj da se ubrzaju reformski procesi i ostvari što veći napredak prije najavljenog dolaska visokih dužnosnika iz Europske unije. Političko ozračje u zemlji s početka ove godine nije dobro, a polemike oko i nakon obilježavanja 9. siječnja kao Dana RS-a samo su dodatno zatrovale odnose na političkoj sceni.
Što se sve mora uraditi
Vremena je malo pred najavljeni dolazak u BiH predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen te hrvatskog i nizozemskog premijera - Andreja Plenkovića i Marka Ruttea. Njihov dolazak planiran je i najavljen kao ohrabrenje te poticaj bosanskohercegovačkim vlastima, ali imajući u vidu rezerviranost nizozemske vlade prema otvaranju pregovora o pristupanju BiH Europskoj uniji, jasno je da posjet ima za cilj i uvjeriti odlazećeg nizozemskog premijera kako je do ožujka moguće dati zeleno svjetlo za BiH.
A je li moguće, pokazat će bosanskohercegovački političari i institucije u idućim tjednima. Kao što je poznato, nekoliko je zakonskih propisa i odluka pred usvajanjem. Parlamentarna skupština BiH do kraja kolovoza prošle godine usvojila je pet zakona iz europskog reformskog paketa, a to su zakoni o slobodi pristupa informacijama, Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću, ombudsmanu, vinu i strancima. Lideri su nakon usvajanja tih reformi najavili nastavak takvog tempa i usvajanje još nekoliko važnih zakona, uključujući onaj o sudovima. Tako čelnik Naroda i pravde i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković smatra da se i u sadašnjem ozračju može postići dogovor oko pitanja kao što su borba protiv pranja novca, Zakon o sukobu interesa i sporazum s Frontexom. Hrvatska strana opet je krenula proaktivno u temu reforme izbornog zakonodavstva, što je također jedno od pitanja po kojem će se cijeniti napredak BiH u procesu pridruživanja Uniji.
Jer, uz sve svoje slabosti, Unija ostaje najsigurniji i najpoželjniji okvir za budućnost europskog kontinenta. Promjena globalnih odnosa i stalna previranja u svijetu doveli su manje zemlje u poziciju da više nego ikada ovise od jačim i većim partnerima i saveznicima. U tom globalnom pregrupiranju jasno je da je prirodan i logičan izbor BiH upravo Europska unija. Mnogo je razloga zbog kojih bi BiH trebala ubrzati ispunjavanje uvjeta za priključenje Uniji, ali ne treba podcijeniti ni sve argumente koje EU ima u kompletiranju procesa proširenja.
Sada je očito dobar trenutak za iskorak u približavanju Europskoj uniji, što potvrđuje podatak da su zemlje poput Gruzije i Moldavije, pa i same Ukrajine, dobile pozitivne odgovore iz Bruxellesa. Do prije nekoliko godina nitko nije ni spominjao te zemlje kao ozbiljne kandidate, a sada su one praktički pred vratima Unije. Zapadnobalkanske zemlje, pa i BiH, trebaju iskoristiti ovu priliku i učiniti sve sa svoje strane da se priključe ovom europskom vlaku.
Saveznici BiH u EU
Određena istraživanja pokazuju rast euroskepticizma u BiH i to je donekle i logično imajući u vidu probleme unutar same Unije, ali i činjenicu da proces pridruživanja traje dugo. Mnogo je, međutim, razloga za BiH u EU. Osim što ulazak u EU znači primjenu standarda i cjelokupne pravne stečevine EU-a, to je ujedno i jamstvo ekonomskog napretka. Jedinstveno tržište, pristup brojnim fondovima i drugi praktični privilegiji olakšali bi i stabilizaciju unutarnjih političkih odnosa u BiH. U okviru jedne velike obitelji političke razlike i nepovjerenje unutar BiH izgubit će na snazi. Unutarnji strah od sukoba i podjela neće više biti aktualni.
Nekada se čini kako su toga više svjesni naši saveznici u EU nego mi sami. U izbornoj godini za EU očito postoji još dovoljno volje i spremnosti kod naših prijatelja da se bave europskim putom BiH. Tu svakako prednjači hrvatski premijer Andrej Plenković koji ulaže ogromni napor i neupitan ugled unutar EU-a kako bi "pogurao" BiH naprijed. U završnom dijelu svog mandata i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nalazi vremena i volje baviti se pitanjem BiH. Propustimo li priliku u ožujku, do kraja ove godine teško da se imamo čemu nadati kada je EU u pitanju. Jer slijede izbori za Europski parlament, a potom i uspostava novih tijela Unije. To sigurno nije vremenski okvir u kojem će se donositi odluke poput one o početku pregovora s BiH. •
