Najstarije iskopine govore da je ovo područje naseljeno još u metalnom dobu, premda je pravi procvat doživjelo u doba Rimljana i u srednjem vijeku o čemu govore 42 lokaliteta s 683 nekropole sa stećcima i gomilama. Većina ovih spomenika materijalne kulture potječe iz kraja 2. i početka 1. tisućljeća prije Krista, a stećci uglavnom potječu iz kasnog srednjeg vijeka. Kroz ovaj kraj su prolazile jedine karavanske ceste od Dubrovnika do središnje Bosne te u dolinu Vrbasa. U odredbi bosanskog kralja Stjepana Tomaša, izdanoj 1446. godine u Konjicu, manihejcima-bogumilima zabranjuje se gradnja i obnavljanje crkve. Među potpisnicima spominju se Petar Pavlović i Radivoj Jablanović.
Popis stanovništva u BiH proveden je u razdoblju od 1. do 15. listopada 2013., međutim, zbog nemogućnosti usuglašavanja metodologije obrade prikupljenih podataka, službeni podaci objavljeni su tek u lipnju, odnosno dvije i pol godine nakon provođenja popisa, i to bez suglasnosti RS-a. Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva, u općini Jablanica živi 10.111 stanovnika, dok je, prema popisu iz 1991. godine, općina brojala 12.691 stanovnika. Muškaraca ima 5027, dok je žena 5084.
Najviše Bošnjaka
Prema nedavno objavljenim službenim podacima stoji kako u Jablanici danas živi 726 Hrvata, dok ih je, prema popisu iz 1991.godine, bilo 2291. Bošnjaka ima 9045, dok je Srba 63. Ostalih je 170, tri stanovnika su bez odgovora, dok se 104 osobe nisu izjasnile po nacionalnoj osnovi.
Cijeli tekst čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...
