Čelnici općina Neum, Ravno, Dubrovačko Primorje na jugu BiH i Hrvatske zatražili su da se produlji razdoblje u kojemu bi malogranični prijelazi na području ovih općina između dviju država bili otvoreni za međunarodni promet kako bi se smanjile gužve i olakšalo život mještanima. Načelnik Ravnog Andrija Šimunović smatra kako bi takva odluka bila posebno važna za općinu Ravno.
Možete li objasniti konkretno s kakvim se problemima suočavaju građani Ravnog i graničnih područja ne samo za ljetne dane nego i za drugi dio godine?
Mi smo jedna od općina s najdužom granicom prema EU, gotovo 80 kilometara. Jasno da nam je cilj, budući da se radi o dnevnoj komunikaciji ljudi koji borave na prostoru općine Ravno ili rade u RH, a napose u sezoni dolaska gostiju, da ta komunikacija bude što bolja. Imamo odličnu suradnju s Međudržavnim povjerenstvom za granice, predstavnicima Granične policije, a na posljednjem sastanku iznijeli smo probleme i prijedloge koji nam mogu olakšati život u sezoni. Znači, jednako je važna komunikacija ljudi, ali i turista.
Koliko je graničnih prijelaza prema RH?
Na prostoru općine Ravno tri su granična prijelaza. To su Čepikuće – Trebinje, Ivanica - Brgat i Lozica, koja se koristi samo za pogranični promet. Upravo nam je bilo bitno da na tome graničnom prijelazu, preko kojega se najbrže dolazi do spilje Vjetrenice, u sezoni od travnja do početka studenoga omogućimo isti režim i za goste i za stanovnike. Jedan od zaključaka Povjerenstva bio je da se sljedeće godine uz zajednički dogovor ti uvjeti i realiziraju. U perspektivi želimo da i taj prijelaz bude trajno otvoren za međunarodni putnički promet. To bi posebno za Ravno bilo od velike važnosti. Zajedno s time razgovarali smo i o prijelazima koji vežu Dubrovačko primorje s općinom Neum. To su granični prijelaz Duži – Imotica i Vukov klanac koji ide prema dolini Neretve. Taj prijelaz također ima status malograničnoga. U sezoni se otvara za sve putnike, ali s obzirom na važnost, predlagano je da se i ti prijelazi otvore cijele godine za međunarodni promet. Nadamo se kako ćemo uspjeti u tome, ali valja imati na umu da je RH članica EU-a. Sve te dogovore treba potvrditi i Bruxelles.
S obzirom na prometnu problematiku i granicu, kako se odvija svakodnevni život Ravnjana?
Svakodnevno prometujemo prema Hrvatskoj, uglavnom prema Dubrovniku. Imamo novoizgrađeno naselje Ivanica s dosta mladih obitelji koje su tu našle svoj dom. Ti ljudi svakodnevno putuju na posao i najveći dio njih vozi djecu u školu i vraća ih natrag. Dnevno nekoliko puta prelaze granicu. Zato pokušavamo i tim ljudima olakšati dnevnu komunikaciju kako ne bi bili u redovitoj koloni na granici zajedno s drugima. Tražimo olakšice pri prijelazu granice. To su neki modeli koji se nastoje provesti i tako olakšati život ljudi uz granicu.
Vjetrenica je jedan od najznačajnijih turističkih bisera ovoga područja. Je li dovoljno iskorištena i može li se dodatno približiti turistima?
Broj gostiju koji dolaze u Vjetrenicu svake se godine povećava. Najviše smo dobili otvorenjem graničnog prijelaza Orahov Do koji je i najbliža veza od Slanog prema Zavali. Porast broja gostiju nije ni približan broju koji želimo, odnosno optimalan je za održivost ovoga sustava. Nama je cilj, s obzirom i na studiju upravljanja ovim prostorom, dosegnuti 50.000 posjetitelja. Za sada nismo ni 50% toga ostvarili. Nadam se kako ćemo s ovim aktivnostima oko granice i izgradnjom infrastrukture, ne samo za špilju Vjetrenicu, nego i za cijelu općinu, dostići razinu koju želimo. Nama je cilj da ljudi koji tu dolaze i dulje borave. Krajem prošle godine donijeli smo dokument Integrirana strategija razvoja općine Ravno do 2027. godine. Upravo je ovaj dokument naša vodilja razvoja, kao i korištenje jedinstvene kulturne i prirodne baštine, ruralni karakter, ali i iznimno ekološki očuvan prostor, poljoprivredno zemljište Popova polja, vrijedne arhitektonske cjeline naselja, kamenih kuća kojih na području općine ima više od 50. Sve to ima dodatnu težinu s obzirom na blizinu Jadrana i Dubrovnika. Naš je cilj postati prepoznatljiva ruralna destinacija vrhunskog turističkog doživljaja. To je nešto što ovaj prostor može ostvariti. Preduvjet za to je izgradnja infrastrukture.
Zadržimo se još malo na pitanju Vjetrenice, ona je zaštićeni spomenik prirode, a bilo je ambicija za njezin upis na svjetsku baštinu UNESCO-a?!
U tijeku je proces proglašenja zaštićenog područja spilje Vjetrenice koji je donijelo Općinsko vijeće, a koje će sada donijeti i Skupština naše županije te FBiH. To je jedan od preduvjeta za nastavak nominacije Vjetrenice na UNESCO-ov popis svjetske baštine.
Koji su trenutačno najvažniji projekti na kojima radite?
Zajedno s Hrvatskim vodama, Ministarstvom okoliša, radimo na izgradnji sustava vodoopskrbe i odvodnje šireg naselja Ivanice. Ovaj se projekt odvija na temelju potpisanog međudržavnog ugovora i u sklopu aglomeracije Grada Dubrovnika. Dugoročno će to donijeti beneficije širem području, ali i zaštititi podzemlje tog prostora, napose Omble kao najvrjedniji vodni resurs.
Jesu li investitori počeli koristiti prednosti Ravnog s obzirom na blizinu Jadrana i Dubrovnika?
Mi imamo jako dobre primjere nekoliko obitelji koje su došle na prostor općine Ravno te smo realizirali nekoliko projekata posljednjih godina. To su primjeri u Ravnom, Zavali, a sada kreću projekti i kod Orahova Dola. To je većinom druga ili treća generacija ljudi čiji su roditelji otišli s ovoga prostora i napravili biznis na području Dubrovnika. Uvidjeli su da ovdje mogu puno jednostavnije realizirati svoje projekte. Svima smo potpora i servis i rezultati su tu. Rekao bih kako su ovo počeci, ali činjenica je da se svake godine događa značajan pomak i u broju dolazaka gostiju te broju noćenja, unatoč skromnoj ponudi. Tijekom ljeta puno je veća potražnja nego što imamo smještajnih kapaciteta. Zato pokušavamo animirati i druge ljude te ih privući da ovdje razviju posao. Naravno, ne možemo parirati Hrvatskoj koja potpomaže i gradnju kuća s bazenima i druge infrastrukture. To se posebno vidi u općini Konavli, koja ima 150 kuća u ruralnome dijelu za odmor gostiju, ili Imotskoj krajini.
Cijelo ovo područje ima problema s odlascima ljudi. Kakvo je stanje s Ravnim i utječu li projekti koje ste spomenuli da se taj trend mijenja?
Ravno je teško stradalo u agresiji i krenuli smo od nule. Danas možemo reći kako se posebno posljednjih desetak godina dogodio značajan pomak. Bilo da se radi o investicijama, ali i ljudima koji su tu došli živjeti. Jedna smo od rijetkih sredina, a napose je to izraženo na području Ivanice, koje su blizu Dubrovniku i koje je privukle nove obitelji. Danas je to Ivanica, a mislim kako će to uskoro biti i druga naselja. Na područje općine Ravno u posljednjih desetak godina doselilo se gotovo stotinu obitelji. To su uglavnom mlade obitelji koje imaju dnevnu komunikaciju s Hrvatskom.
Prometna povezanost prema Ravnom čini se da je najlošija s unutrašnjosti BiH. Ima li tu planova za napredak?
Prometna infrastruktura je, uz komunalnu, tehnički i financijski najzahtjevnija. Naši su prioriteti vezani uz proširenje prometnice od Čepikuća prema Slanom. Imamo obećanje kako će tu ove zime početi radovi. Na taj bi način Ravno bi bilo povezano s dvotračnom cestom sa Slanim. Trenutačna veza s unutrašnjosti je prema Ljubinju, Stocu i dalje prema Mostaru. No, druga veza koja vodi prema Hutovu u budućnosti će biti još važnija. Ta cesta trebala bi se spojiti s prometnicom Stolac - Neum koja će biti izgrađena u sljedeće dvije godine. U ovoj godini trebao bi se osigurati novac za rekonstrukciju ove prometnice koja je ukupno duga 16 kilometara. Mislim kako će taj budući pravac značajno otvoriti ovaj prostor. To je jedina veza preko naše županije prema dolini Neretve. Ujedno je i to veza s autocestom na koridoru Vc koja bi uskoro trebala proći Neretvu kod čvora Domanovići. I planovi za autocestu na Jadransko-jonskom koridoru vezani su za Popovo polje, odnosno općinu Ravno.
Nedavno su mediji nagađali kako će Zdravko Mamić investirati u sportski centar na području Ravnog. Imate li vi takve informacije?
Gospodin Mamić dolazio je na područje Ravnog u posjet spilji Vjetrenici. Činjenica je da mu se prostor i ambijent svidio i rekao je kako je ugodno iznenađen. Od ljepote spilje, ali i kvalitete objekata u kojima je bio. Hoće li se dogoditi investicija u budućnosti, ostaje za vidjeti, ali Općina nema nikakve informacije o njegovim investicijama.
