SDA u HNŽ-u već mjesecima pokušava izazvati krizu vlasti kroz ucjene u zdravstvenom sektoru. Blokadama Zakona o konsolidaciji dugovanja zdravstvenih institucija na federalnoj razini, te ultimativnim zahtjevima za preuzimanjem ZZO-a HNŽ-a i brojnim drugim uvjetima, najjača bošnjačka stranka želi doći do poluga vlasti koje nikada nisu bile u njezinim rukama, piše Večernji list BiH.
Lažna ugroženost
Pozivajući se na paritet u institucijama, pokušava se dokazati ugroženost Bošnjaka na ovim prostorima, osobito u zdravstvenom sektoru. Upravo je zdravstveni sektor do sada bio sačuvan od prebrojavanja nacionalne strukture zaposlenih, ali nakon posljednjih događaja i ultimatuma i to se promijenilo. Podaci koji su dostavljeni Večernjem listu govore kako je stanje na terenu drugačije od onoga kakvim ga predstavljaju čelnici SDA i njihovi ministri. Analiza nacionalne strukture otkrila je kako ni jedan Hrvat ne radi u RMC-u “Dr. Safet Mujić” Mostar i Zavodu za javno zdravstvo HNŽ-a. Istodobno, u RMC-u radi 456 Bošnjaka, dok je u Zavodu za javno zdravstvo HNŽ-a zaposleno 36 Bošnjaka. Samo pet Hrvata radi u konjičkoj bolnici, dok je istodobno u ovoj instituciji zaposleno 298 Bošnjaka.
Problem je vidljiv i u Jablanici, gdje od 54 djelatnika ni jedan nije Hrvat. Slično je i u Domu zdravlja Stari grad Mostar, gdje je od 186 djelatnika samo jedan Hrvat.
- Jasno se vidi kako je iscrtana nacionalna struktura zaposlenika kada su u pitanju područja Hercegovačko-neretvanske županije gdje su Bošnjaci većina. Dok netko potencira neke druge teme u javnosti vezane uz zdravstveni sustav, analiza je pokazala kakvo je stvarno stanje te kako ucjene koje postavljaju predstavnici SDA, zbog navodne ugroženosti, nemaju uporište - rekli su nam naši sugovornici. Isti podaci otkrivaju kako je u SKB-u Mostar, kao najvećoj zdravstvenoj instituciji u Hercegovini, zaposleno 247 zdravstvenih djelatnika bošnjačke nacionalnosti. Također, u Zavodu zdravstvenog osiguranja HNŽ-a zaposleno je 30 Bošnjaka. Hrvati o takvim omjerima u ostalim dvjema bolnicama u HNŽ-u i Zavodu za javno zdravstvo HNŽ-a mogu samo sanjati.
Druga pitanja su važnija
- Zdravstvo je sektor u kojem se uopće ne bi trebalo razgovarati o nacionalnoj strukturi. Trebali bismo pričati o tome kako pacijentima stvoriti bolje uvjete za liječenje, kako im pružiti bolju uslugu. Ipak, pojedinci nas svojim radom jednostavno prisiljavaju da se obaziremo i na ovakve podatke. Politika koja stvara ovakav nered u zdravstvu u biti bi se trebala baviti pitanjem kako riješiti dugovanja zdravstvenih institucija te kako od zdravstva napraviti sektor koji neće proizvoditi stotine milijuna maraka dugovanja - zaključili su naši sugovornici. Zdravstveni sektor trenutačno je jedan od najugroženijih u državi, a potenciranje priča o navodnoj ugroženosti samo nas odmiče od stvarnih problema s kojim se susreću ljudi u ovoj djelatnosti.
