Pandemija koronavirusa jeste donekle usporila, ali ne i zaustavila radove na obnovi Saborne crkve Svete trojice u Mostaru. Obnova ovog nacionalnog spomenika, jednog od simbola grada Mostara, potpuno porušenog u posljednjim ratnim događajima, traje deset godina. Za građevinske radove do sada je utrošeno preko osam milijuna maraka, većinom sredstvima Vlada RS-a i R Srbije, dok se sredstva za uređenje unutrašnjosti tek trebaju pronaći. U tijeku je izrada glavnog projekta interijera i okolnog uređenja, javlja Federalna.ba. 

Obnovom Saborne crkve Svete trojice obnavlja se i pravoslavna zajednica u Mostaru. Velebna građevina dobiva svoj prijeratni izgled, ali će crkva u pravom smislu te riječi, kažu mostarski svećenici, biti tek onda kada bude ispunjena vjernicima.

„Sad konačno možemo reći da su završeni grubi građevinski radovi, u smislu izgradnje i obnove na taj način, u fazi je skidanje skele i postavljanje osvjetljenja“, kazao je svećenik Duško Kojić. 

Gradnju i obnovu crkve prati Federalni zavod za zaštitu spomenika. Crkva je, odlukom Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, građena u istim gabaritima i od izvornog materijala.

“Odobrenje za gradnju je izdano na osnovu projektne dokumentacije i jedino pravilo je bilo da se mora izvornost u potpunosti poštivati i postupak rehabilitacije je rađen na osnovu izvornog stanja, izvornih skica, slika i dokumenata”, rekao je Ante Vujnović, direktor Zavoda za zaštitu spomenika FBiH.

Obnova crkve važna je za sve stanovnike Mostara. Ona je svojevrsni ukras grada, ali i simbol međusobnog uvažavanja. Tomu u prilog govori i podatak o anonimnim donatorima satova postavljenih na zvoniku.

„Jedan sat je urađen arapskim brojevima, jedan rimskim i jedan staroslavenskim brojevima i kao takvi oni su donacija jednog pravoslavca, jednog rimokatolika i jednog muslimana Bošnjaka, koji su svoju ljubav prema ovome hramu, ovome gradu pokazali na taj način i samo to njihovo inzistiranje da oni ostanu anonimni je pokazatelj da je to djelo njihove ljubavi, a ne neke reklame i marketinga“, izjavio je svećenik Duško Kojić. 

Posebnu simboliku obnova crkve dobija u Velikom tjednu, tjednu Kristove muke i stradanja.

„Tako je i ovaj hram doživio svoju svojevrsnu strasnu nedjelju, to svoje stradanje, rušenje, i onda ova obnova je i njegovo vaskrsenje“, smatra Duško Kojić. 

U vrijeme prvobitne izgradnje završene 1873.godine, Saborna crkva Svete trojice bila je jedna od najvećih pravoslavnih crkava na Balkanu. Njezina obnova nije samo identitesko pitanje. Za vjernike je to mjesto sabiranja, molitve, katedralni hram Eparhije zahumsko-hercegovačke, ali i spomenik kulture i jedan od najljepših simbola Mostara.

Kod ‘susjeda’ po gorivo: Litru benzina preko granice plaćaju tek 1,19 eura