Istraživanje objavljeno na američkom portalu WiseBread navodi kako postoji deset značajnih prednosti stjecanja fakultetske diplome što umnogome može olakšati svakodnevni život osobama koje imaju visokoškolsko obrazovanje.
Prednosti obrazovanja
Tako u istraživanju navode da osobe koje posjeduju fakultetsku diplomu u prosjeku zarađuju više od osoba koje imaju manji stupanj stručne spreme, lakše dolaze do posla u odnosu na osobe koje posjeduju nižu stručnu spremu, imaju veće izglede za sigurniji starački život, veće i redovitije mirovine, imaju veće izglede za posjedovanjem zdravstvenog osiguranja. Nadalje, navode da osobe koje su završile fakultet obično vode mnogo zdraviji način života u odnosu na osobe koje se nisu školovale ili koje imaju niži stupanj školske spreme, imaju veću mogućnost stjecanja bogatstva te imaju više vremena za djecu. Ovakvi podaci logični su za sve napredne i razvijene zemlje u kojima je visoko obrazovanje put k boljem životu. Međutim, u BiH to i nije tako. Malo toga je logično u BiH pa tako i put do zaposlenja. Činjenica je da korupcija i nepotizam predstavljaju glavne prepreke u potrazi za poslom za mlade obrazovane osobe.
Porazne bh. statistike
Krajem kolovoza ove godine na evidencijama zavoda i zapošljavanja u Bosni i Hercegovini bilo je 540.886 osoba. U strukturi osoba koje su tražile zaposlenje, zaključno s 31. kolovozom 2015. godine, NKV radnika je bilo 143.665 ili 26,56 posto, PKV 9601 ili 1,78 posto, KV 182.640 ili 33,77 posto, VKV 2985 ili 0,55 posto, s NSS 1503 ili 0,28 posto, SSS 148.049 ili 27,37 posto, VŠS 7618 ili 1,41 posto i VSS 44.825 ili 8,29 posto. Dakle, fakultetski obrazovanih osoba na zavodima za zapošljavanje bilo je 44.825 osoba ili 8,29 posto, s druge strane 1998. godine, kad je nezaposlenih bilo 382.934, fakultetski obrazovanih među njima je bilo 4292, odnosno 1,1 posto.
Krajem kolovoza na evidenciji Zavoda za zapošljavanje HNŽ-a bilo je evidentirano 34.145 osoba, od čega visoko obrazovanih 3299 osoba. Da fakultetska diploma u BiH ne znači brži i lakši put do zaposlenja, a s tim i bolji život govore i podaci Zavoda za zapošljavanje HNŽ o dužini čekanja na zaposlenje. Pa tako od 3299 registriranih nezaposlenih osoba sa završenim fakultetom, 519 posao čeka između tri i pet godina, 197 na zaposlenje čeka između pet i sedam godina. Devedeset nezaposlenih visokoobrazovanih osoba na zaposlenje čeka između sedam i devet godina, dok ih čak 96 posao čeka više od devet godina. U BiH nije samo bitno biti obrazovan, ali važno je imati i dobru 'vezu' koja će tome znanju dati priliku da izađe na vidjelo.
