Visoko je općina bogate povijesti koja seže daleko u prošlost. Tragovi života na području Visočke doline postoje još iz 4000. godine pr. Kr. Do rimske okupacije, ovo područje naseljavalo je ilirsko pleme Desidijati. Najviše događaja vezanih uz ovu sredinu zbilo se za vrijeme srednjovjekovne države Bosne baš u Visočkoj dolini. Srednjovjekovni grad u to vrijeme zvao se Visoki i nalazio na vrhu brda Grad, a njegovo podgrađe zvalo se Podvisoki. Visoko, kao naseljeno mjesto koje danas poznajemo, počinje se razvijati dolaskom Osmanlija na ove prostore. Razvitak mjesta nastavlja se dolaskom Austro-Ugarske Monarhije kada se bitno proširilo. Područje općine doseže relativno niske nadmorske visine.
Popis stanovništva u BiH proveden je u razdoblju od 1. do 15. listopada 2013., međutim, zbog nemogućnosti usuglašavanja metodologije obrade prikupljenih podataka, službeni podaci objavljeni su tek u lipnju ove godine, odnosno dvije i pol godine nakon provođenja popisa, i to bez suglasnosti RS-a. Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva, u općini Visoko živi 39.938 stanovnika, dok je, prema popisu iz 1991. godine, općina imala 46.160 stanovnika. Broj muškaraca je 19.705, a žena 20.233.
Najviše Bošnjaka
Nedavno objavljeni službeni podaci pokazuju kako u Visokom danas živi 576 Hrvata, dok su, prema popisu iz 1991. godine, u ovoj općini živjela 1872. Bošnjaka je 36.697, a Srba 286. Broj ostalih je 2062, 51 stanovnik je bez odgovora, dok se 266 osoba nije izjasnilo po nacionalnoj osnovi. Kada je riječ o ženskom stanovništvu i broju živorođene djece po osobi, najviše je majki koje su rodile dvoje djece...
Cijeli tekst čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...