Potres u istočnoj Hercegovini, a koji je, nažalost, odnio i ljudski život, najsnažniji je potres, procjena je, koji je pogodio ovo područje u posljednjih nekoliko desetljeća, piše Večernji list BiH. A prostor BiH i zemalja susjedstva u bližoj se prošlosti često tresao, što je i očekivano s obzirom na činjenicu da upravo na tom dijelu mediteranske regije i dalje traje sudaranje između Euroazijske i Afričke tektonske ploče.
Niz događaja
Od Albanije pa do Hrvatske, niz je lokalnih sredina u kojima je samo u drugoj polovini 20. stoljeća i početkom 21. došlo do teških potresa koji su, osim materijalne štete, uzrokovali i gubitke ljudskih života. U svježem je sjećanju potres kod Petrinje na Banovini koji je odnio sedam ljudskih života te pričinio ogromnu materijalnu štetu. Zapravo se radilo o dvama potresima - prvi od 28. prosinca koji je bio magnitude 5,0 prema Richteru te drugi, dan kasnije, magnitude 6,2 prema Richteru. Nakon ovoga uslijedila je serija nekoliko stotina potresa, od kojih je najjači bio magnitude 5,0 po Richterovoj ljestvici. Razoran potres prouzročio je veliku materijalnu štetu u tri županije - Sisačko-moslavačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj koju je Svjetska banka procijenila na 5,5 milijardi eura. Potres se, osim u cijeloj Hrvatskoj, osjetio i u dijelovima Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Češke, Italije, Mađarske, Njemačke, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Srbije. Epicentar je bio je u Strašniku, dok je dubina potresa iznosila 10 km. Mjesto i dubina ovoga događaja pokazuju da je riječ o potresu unutar tektonske ploče koji se dogodio kao rezultat plitkog rasjeda klizanja unutar Euroazijske ploče. Izračunavanje žarišnog mehanizma za ovaj događaj upućuje na to da je do puknuća došlo na gotovo vertikalnom rasjedu u smjeru jugoistoka ili jugozapada. Zagreb je pak bio epicentar serije potresa iz ožujka 2020. godine, pri čemu je najsnažniji bio 5,5 stupnjeva po Richteru, a u potresima je ozlijeđeno ukupno 27 ljudi, dok je jedna osoba umrla od zadobivenih ozljeda. Na prostoru Hrvatske u posljednjem razdoblju jedan od najsnažnijih potresa bio je onaj u Stonu 1996. godine, a koji je dosegnuo jačinu 6 po Richteru i 8. stupanj intenziteta (koji opisuje učinke potresa). Razrušen je velik dio građevina staroga Stona, no, srećom, bez ljudskih žrtava. Crnogorci i Albanci se pak sjećaju katastrofalnog potresa od 7 stupnjeva po Richteru iz travnja 1979. godine u kojem je poginula 101 osoba u Crnoj Gori, 35 u Albaniji, a više od 100.000 ljudi je ostalo bez svojih domova. Također, 2019. godine Albaniju je pogodio jak potres, u kojem je stradalo 50 osoba.
Velike žrtve
Ipak, najkatastrofalniji potres na prostoru jugoistoka Europe onaj je u Skoplju 26. srpnja 1963. godine u kojem je 1070 ljudi poginulo, više od 3000 ozlijeđeno, a između 120.000 i 200.000 ostalo bez vlastita doma. U potresu je uništeno između 75 i 80 posto grada. Godinu dana kasnije, snažan je potres pogodio i Đakovo prilikom čega je poginulo jedno dijete, dok je bilo oštećeno oko 2000 kuća.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, najrazorniji zabilježeni potres bio je onaj u Banjoj Luci koji se dogodio 27. listopada 1969. godine jačine 8 stupnjeva po Merkalijevoj ili 6 stupnjeva po Richterovoj ljestvici. Nažalost, poginulo je 15 Banjolučana, dok je 1117 ljudi bilo teže i lakše ozlijeđeno, a sam potres imao je razoran učinak na grad, pri čemu je potpuno uništeno 86.000 stanova, dok su velika oštećenja pretrpjeli brojni školski, kulturni, zdravstveni i drugi objekti.
