Dobra demografska slika koja se ogleda u činjenici da je jedina županija s pozitivnim prirodnim prirastom, ali i jedina administrativna cjelina u okružju koja se može pohvaliti takvim podatkom, temelj je kojim Zapadnohercegovačka županija može lako utvrditi kako mjere koje donosi i provodi itekako imaju rezultata, piše Večernji list BiH.
Reforme
A korak dalje nameće se sam od sebe te ova županija ozbiljnim koracima kreće i u svojevrsnu transformaciju obrazovanja, uvažavajući brojne trendove, ali i veći broj djece mlađe dobi. Kako nam je potvrdio županijski premijer Predrag Čović, postoje misao i plan da se krene u svojevrsnu prenamjenu niza društvenih objekata, među ostalim i škola koje su uslijed nekih prijašnjih trendova ostale bez učenika, u vrtiće. To bi, naravno, osiguralo dostupnost objekata djeci vrtićke dobi, a što bi, zapravo, u velikoj mjeri riješilo izazove s kojima se neke druge lokalne zajednice, ne samo u BiH već i u okružju, susreću kada je riječ o dostupnosti vrtića. Drugi dio aktivnosti koje bi se provodile odnosio bi se, potvrdio je Čović, na osiguravanje prostora za produženi boravak djeci školske dobi, a to bi svakako značilo mnogo uzimajući u obzir sve bolju gospodarsku situaciju u županiji koja rezultira i sve većim brojem zaposlenih osoba, odnosno roditelja. Oni bi u tom slučaju riješili veliki dio izazova s kojima se trenutačno suočavaju zbog radnog vremena.
A kada govorimo o obrazovanju, vrijedi podsjetiti kako su upravo na posljednjoj sjednici Skupštine županije usvojene tri iznimno značajne zakonske izmjene koje se smatraju temeljem za trasiranje puta prema kurikularnoj reformi.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udžbenicima i drugim nastavnim sredstvima za osnovne i srednje škole u Zapadnohercegovačkoj županiji, prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj školi, kao i prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u srednjoj školi dobili su podršku zastupnika, čime je otvoren put za realizaciju ove iznimno značajne zadaće o kojoj u konačnici ovisi i način suočavanja s izazovima koje donose česte promjene u sferi obrazovanja. Također je jednoglasno usvojen zaključak kojim se Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta do kraja sljedeće školske godine obvezuje donijeti zakon o osnovnom obrazovanju odnosno zakon o srednjoškolskom obrazovanju.
Naravno, nije nevažno navesti i kako u ovoj županiji već prakticiraju određeni oblik dvojnog obrazovanja, na što se gleda kao na budućnost kojoj će se i druge sredine morati prilagoditi, pa je tako Tehnološki park u Posušju priznat od županijskog resornog ministarstva te se kao takav upisuje u radnu knjižicu.
Dobri ekonomski pokazatelji svakako su jedan od razloga i demografskog oporavka županije, no važnu ulogu svakako imaju i zakonska rješenja kojima ZHŽ podupire obitelji kroz tri temeljna stupa.
U prvom redu tu je Zakon o zaštiti obitelji s djecom, a koji u fokusu ima demografsku mjeru uslijed koje svako treće, četvrto i iduće dijete do sedme godine života prima mjesečni iznos od 500 KM. Koliko navedena mjera ima smisla, pokazuje i usporedba podataka s početka godine s onima najsvježijima, pa je tako ministrica financija i dopredsjednica Vlade ZHŽ-a Blagica Leko potvrdila kako je u siječnju 2024. godine za obitelji s troje i više djece iz županijskog proračuna isplaćeno 910.500 KM, dok je u svibnju taj iznos porastao na 931.000 maraka. Inače, navedeni zakon primjenjuje se od listopada 2022. godine, a do sada je iz proračuna ZHŽ-a obiteljima s troje i više djece isplaćeno ukupno 17,439.000 KM. U ovoj godini plan je isplatiti 10,600.000 KM, no ostavljena je mogućnost korekcije kroz izmjene proračuna županije ako broj djece bude veći. Drugu kategoriju potpore moguće je pronaći kroz odluku o utvrđivanju visine jednokratne novčane potpore za opremu novorođenog djeteta majci koja nije u radnom odnosu i koja iznosi 500 KM, kao i jednokratnu novčanu potporu za opremu novorođenog djeteta majci koja je u radnom odnosu, a koja iznosi 300 KM. U konačnici, treći oblik podrške je potpora majci koja nije u radnom odnosu, a ona se u ovoj županiji isplaćuje tijekom 12 mjeseci u mjesečnom iznosu od 350 KM.
Ekonomija
Osim izravnih mjera, poboljšanju demografske situacije pridonosi i ekonomsko osnaživanje županije, što je posljedica dobro uhodanih mjera, produktivnog odnosa na relaciji administracija - poslovna zajednica, kao i tradicionalno uspješnog izvozno orijentiranog sektora koji donosi novu, dodanu vrijednost ukupnim gospodarskim kretanjima u županiji. Podatke je svakako moguće izvući i kroz registriranu potrošnju putem fiskalnih uređaja, koja na jasan način govori o snažnoj ekonomskoj aktivnosti stanovništva zapada Hercegovine.
