Podaci pokazuju kako svakih 60 minuta jedna osoba u Bosni i Hercegovini umre od bolesti srca. Najčešće umiru osobe u dobi od 25 do 64 godine, međutim, u posljednje vrijeme svjedoci smo da se ta dobna granica spušta te nerijetko uslijed zatajenja srca u bolnicama završe maloljetne osobe, a neke od njih, nažalost, izgube život, piše Večernji list BiH.
Što je važno znati
Kako bi se smanjio broj umrlih od srčanog zastoja, učenici osnovnih i srednjih škola u dijelu Bosne i Hercegovine će unutar redovitog obrazovanja učiti i kako reanimirati osobu i tako joj spasiti život. Za sada je ova inicijativa krenula iz Sarajevske županije, gdje će, kako stvari stoje, ona i zaživjeti u idućoj godini, međutim, za očekivati je da se uvede i u osnovne te srednje škole u ostalim županijama. - Prema istraživanjima, iznenadni srčani zastoj najčešće se događa kući, a zatim na radnom mjestu, na ulici te na drugim javnim mjestima. Djeca često budu svjedoci tog događaja, a preživljavanje pacijenata umnogome ovisi o reakciji očevidaca. S druge strane, djeca brzo uče, usvajaju znanja i vještine koje mogu spasiti život njihovih najbližih - ističe liječnik Adem Zalihić, bivši ravnatelj Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Sarajevske županije i pokretač inicijative da se u škole uvede obuka iz reanimacije. Naglašava kako je u slučaju iznenadnog srčanog zastoja upravo prva reakcija očevidaca najznačajnija do dolaska ekipe Hitne pomoći. Očevici mogu svojom reakcijom “kupiti” vrijeme ekipi Hitne pomoći jer, ako se ne djeluje u prvih pet minuta, nastupa smrt, ističe ovaj liječnik. O provedbi ovog projekta nedavno je bilo riječi i u Skupštini Sarajevske županije, gdje je podnesena inicijativa da se u 2022. godini osiguraju sredstva da se u osnovnim i srednjim školama provede projekt obvezne obuke iz kardiopulmonalne reanimacije za školsku djecu.
Životni tempo i pomoć
- Ako su obučene osobe svjedoci naglog srčanog zastoja i odmah pokrenu kardiopulmonalnu reanimaciju, stope preživljavanja mogu se drastično povećati. Nakon naglog srčanog zastoja, moždane stanice mogu tolerirati samo od 3 do 5 minuta bez kisika. U gotovo svim slučajevima to je mnogo manje vremena od vremena potrebnog za dolazak ekipe Hitne medicinske pomoći - kazala je prilikom podnošenja inicijative zastupnica u Skupštini Sarajevske županije Danijela Kristić koja smatra kako je najbolji način da se poveća broj ljudi koji znaju započeti reanimaciju upravo taj da djeca u osnovnim školama prođu obuku i steknu vještine koje im ostaju za cijeli život. Djeca vještine iz ove obuke mogu prenijeti i članovima svojih obitelji te time dodatno povećati broj onih koji u danom trenutku mogu nekome spasiti život. Inače, infarktom miokarda (srčani udar) nazivamo odumiranje stanica srčanog mišića prouzročeno naglim smanjenjem ili potpunim prekidom protoka krvi kroz krvne žile koje hrane srčani mišić. Koronarna bolest srca, odnosno infarkt miokarda glavni je uzročnik smrti stanovništva diljem svijeta. Infarkt pogađa sve češće vrlo mlade osobe koje zbog nezdravog načina života kronično pate od hipertenzije, tj. visokog tlaka. Podaci pokazuju i kako infarkt miokarda najčešće nastupa u jutarnjim satima, između šest sati i podneva, a učestalost je dva puta veća nego u ostalim dijelovima dana. Glavni znak srčanog udara koji zahvaća većinu ljudi je bol u sredini prsnog koša, koji se može sijevati u vrat, čeljust i ruke, pritisak, stezanje i bol u prsima ili rukama, mučnina, kratkoća daha, znojenje ili hladan znoj... •
