U situaciji u kojoj cijene žitarica bilježe ogroman rast, uz istodobno poskupljenje mineralnih gnojiva te neizvjesnost na istoku Europe, domaći proizvođači, ali i potrošači, s iznimnim zanimanjem prate svaki korak institucija vlasti u BiH, nadajući se kako će navrijeme reagirati u kontekstu pomoći domaćim proizvođačima tijekom proljetne sjetve, istodobno osiguravajući dovoljne količine žita za eventualne reakcije uslijed mogućih poremećaja, piše Večernji list BiH.
Robne rezerve
Vijest da je ove godine u proračunu Federacije osigurano 106 milijuna KM za poticaje domaćoj proizvodnji, uz 20 milijuna maraka za opskrbljivanje robnih rezervi svakako je dobrodošla, no za konačnu stabilizaciju morat će se povući još nekoliko poteza, počevši od smanjenja carina na uvoz mineralnih gnojiva, što je u nadležnosti države, pa do jačanja komunikacije s europskim financijskim institucijama koje mogu pružiti vrijednu pomoć domaćoj proizvodnji. U razgovoru za klix.ba Edin Jabandžić, predsjednik Koordinacijskog odbora peradara BiH, kazao je kako su cijene sirovina na tržištu dosegnule rekord rekorda. - Pšenica je ostvarila svoj rekord, najjeftinija ponuda je iz Srbije i iznosi 611 KM po toni, što je rekord svih rekorda. Kukuruz je 570 KM, što je također rekord u posljednjih najmanje deset godina. Ovo je jako teška situacija. Jednostavno, ne znamo do kada će cijene rasti i u kojem će smjeru ići. Ulje je u jednom danu poskupjelo za više od 20 KM po toni, tako da je teško više pratiti cijene sirovina na tržištu - kazao je Jabandžić. Pritom je naveo i kako su poskupljenja proizvoda u supermarketima koje građani svakodnevno kupuju neizbježna, ali i da proizvođači kojima je ovo sirovina ne mogu uzimati veće zalihe. I dok cijene i dalje rastu, analitičari su jasni u ocjeni kako je nužno ojačati domaće zalihe, a to se može napraviti u dva koraka; hitnim povećanjem robnih rezervi kroz nabavu svih potrebnih proizvoda, a u drugom koraku jačanjem domaće proizvodnje. Planiranjem sredstava za nabavu robnih rezervi u ukupnom iznosu od 20 milijuna KM Vlada FBiH ima namjeru u slučajevima potrebe intervenirati kroz set mjera za stabilizaciju eventualnog rasta cijena osnovnih životnih namirnica. No, bitno je za navesti i kako su sredstva namijenjena i za sufinanciranje proljetne sjetve pšenice i otkup jesenske žetve u FBiH. A u ovogodišnjem je proračunu poticaj za poljoprivredu planiran u iznosu od 106 milijuna KM i predstavlja povećanje za 22 posto ili 19 mil. KM u odnosu na 2021. Sve to može pomoći domaćoj proizvodnji, no poljoprivrednici očekuju i da država napravi korak. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa sastavilo je nedavno odluku o otvaranju privremenih tarifnih kvota pri uvozu mineralnih gnojiva iz trećih zemalja koja će biti predložena Vijeću ministara na usvajanje.
Važnost podrške
- Odlukom je definirano da se s pet posto na nula smanjuju carinske stope na uvoz mineralnih gnojiva iz zemalja s kojima BiH nema potpisan ugovor o slobodnoj trgovini. Ova odluka odnosi se na razdoblje od godinu dana i 100.000 t mineralnog gnojiva - rekao je resorni ministar Staša Košarac. Smanjenje carine na uvoz dobro bi došlo svima onima koji žele ovoga proljeća krenuti u proces sjetve, a dugoročno može donijeti dobre rezultate u povećanju količine hrane koju BiH može proizvesti, a koju bi trebalo otkupljivati ojačavajući već u ovoj godini kapacitet domaćih robnih rezervi. Veliku pomoć već dulje pruža EU, i to u nekoliko programa, a jedan od njih je EU4Agri koji ima za cilj modernizaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora. Ukupna vrijednost projekta koji financira EU iznosi 20,25 mil. eura, a zajednički ga provode i sufinanciraju Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) u BiH i Češka razvojna agencija (CzDA).
