Ukupan dug BiH koji je uključen u „Srednjoročnu strategiju upravljanja dugom BiH“ iznosi 10,775 milijardi KM na kraju 2015. godine, što predstavlja 36,7 posto BDP-a.
Srednjoročnu strategiju upravljanja dugom BiH usvojilo je na posljednjoj sjednici Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva financija i trezora, čime Vijeće ministara ispunjava jednu od obveza zacrtanu Akcijskim planom Reformske agende za BiH. Cilj je osigurati financijska sredstva za financiranje potreba države, entiteta i Brčko Distrikta uz prihvatljivu razinu troškova financiranja i rizika, a dodatni cilj je razvoj domaćeg tržišta vrijednosnih papira.
Kako se između ostalog navodi u tom dokumentu, u ukupnom dugu, vanjski dug učestvuje sa 77,5 posto, a unutrašnji s 22,5 posto. Udio duga ugovorenog po fiksnoj kamatnoj stopi u ukupnom dugu iznosi 60,9 posto, dok je udio duga ugovorenog po varijabilnoj kamatnoj stopi 39,1 posto.
Vanjski dug uglavnom čine obveze prema multilateralnim kreditorima (77,6 posto), a gotovo polovina portfelja vanjskog duga ugovorena je po varijabilnoj kamatnoj stopi.
Unutarnji dug čine tržišni i netržišni instrumenti - trezorske obveznice, trezorski zapisi, krediti od komercijalnih banaka u zemlji, te obveznice emitirane za izmirenje obveza nastalih po osnovu stare devizne štednje i ratnih potraživanja.
FBiH emitira trezorske zapise i obveznice na Sarajevskoj berzi, a RS na Banjalučkoj berzi, dok Distrikt Brčko emitira obveznice i na Sarajevskoj i na Banjolučkoj burzi. Trezorske obveznice su ročnosti od jedne do 10 godina.
Kada je riječ o troškovima i rizicima postojećeg duga, ukupan dug BiH karakterizira relativno niska ponderirana prosječna kamatna stopa.
Ponderirana prosječna kamatna stopa ukupnog duga je 1,9 posto, vanjskog 1,3 posto, a unutarnjeg 3,8 posto. To je u najvećoj mjeri rezultat vanjskog koncesionalnog zaduživanja, kao i niskih referentnih kamatnih stopa, te niske kamatne stope koje nose obveznice emitirane za staru deviznu štednju i ratna potraživanja.
U dokumentu se među ostalim navodi da projekcija otplate duga pokazuje pojačani teret otplata do 2019. godine, što je posljedica dospijeća obveza prema MMF-u po osnovu stand- by aranžmana (IV SBA), kao i domaćih obveznica ročnosti pet do sedam godina. Također, vidljiv je pojačani teret otplate 2023. godine zbog dospijeća na naplatu kredita Europske komisije „Makrofinancijska pomoć II“ za entitete i Institucije BiH u iznosu od 50 milijuna eura.
Stanje javne zaduženosti Bosne i Hercegovine u 2015. iznosilo je 11,949 milijardi KM, a Srednjoročna strategija upravljanja dugom BiH obuhvata dug koji predstavlja izravnu ili neizravnu obvezu institucija BiH, entiteta i DB, a što predstavlja 10,775 milijardi KM, odnosno 90,2 posto javne zaduženosti BiH.
Državna strategija predstavlja konsolidaciju srednjoročnih strategija upravljanja dugom Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko Distrikta BiH, uključujući i vanjski dug institucija BiH.
Ministarstvo financija i trezora BiH će prilikom budućeg vanjskog zaduživanja primjenjivati smjernice definirane Srednjoročnom strategijom upravljanja dugom BiH.
