Nakon što je na Bledskom strateškom forumu predsjednik Europskog vijeća Charles Michel pomalo iznenađujuće predložio 2030. godinu kao cilj do kojeg bi i države članice EU-a i zemlje kandidatkinje trebale biti spremne za proširenje, mnogi su njegovu izjavu ocijenili hrabrom.
Rasprava unutar EU-a
U trenutku kada je proširenje bilo “ad acta” i kada su čak i puka obećanja o proširenju na zapadni Balkan “presušila”, Michel je odlučio iznijeti konkretan rok. Naravno, sve to vezano je za rusku agresiju na Ukrajinu i na želju većine u EU da u novi paket proširenja, uz zapadnobalkanske zemlje, uključe i krajnji istok kontinenta, a to znači Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju.
Da Michelov istup nije bio “incident” te da unutar europske administracije postoji određena koordinacija oko ovog pitanja, potvrdio je visoki predstavnik Europske unije Josep Borrell ističući važnost priprema za novo proširenje EU-a, koje bi podrazumijevalo pristupanje čak 10 novih država. On je pozvao na brze pregovore o vremenskom okviru za njihov ulazak kako bi se ubrzale pripreme za članstvo. Borrell je posebno istaknuo da bi na listi potencijalnih novih članica trebale biti zemlje sa zapadnog Balkana, kao i Ukrajina.
U svjetlu nedavnih događaja, posebice eskalacije sukoba u Ukrajini, Borrell je naglasio kako je taj konflikt ubrzao proces proširenja EU-a. Apelirao je na članice EU-a da zajedno definiraju jasne političke ciljeve kako bi se proces proširenja dodatno ubrzao.
- U tim uvjetima, definiranje određenog horizonta, određenog vremenskog okvira, omogućit će državama članicama EU-a i kandidatima za članstvo usmjeriti svoje napore - izjavio je Borrell nakon neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a u Toledu.
Očekuje se da će ova inicijativa pokrenuti dublje rasprave unutar Europske unije o procesu pristupanja novih članica, kao i o koracima koji će biti potrebni kako bi se taj proces olakšao i ubrzao. Jasno je da neke članice više, a neke manje zagovaraju proširenje Unije. Među glavnim zagovornicima što bržeg prijama novih članica uglavnom su one zemlje EU-a koje geografski graniče sa zapadnim Balkanom, prije svih, Hrvatska, Slovenija i Austrija te Bugarska, Mađarska i Rumunjska. Zapravo, najmanje je sluha i želje za nastavak širenja EU među “starim” članicama na sjeveru i zapadu kontinenta. Njih će biti i najteže privoljeti na službeno definiranje datuma i rokova za novi paket proširenja.
Spremni za prijedloge
Europski povjerenik za proširenje Olivér Várhelyi kazao je također da se Europsko vijeće želi angažirati i napraviti veliki korak kako bi se proširenje EU-a dogodilo. Stoga je kazao da je dobrodošla vijest to što je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel predložio proširenje EU-a do 2030. godine.
- Komisija je uvijek bila spremna dati svaki prijedlog koji bi nas doveo do tamo. Ne mislim da je pitanje datuma. Mislim da je to više pitanje volje, ali i pitanje ispunjavanja uvjeta EU-a, ali i naših partnerskih zemalja na zapadnom Balkanu ili ostalih triju zemalja kandidatkinja - dodao je.
Ističe da je Komisija spremna podržati prijedloge kako bi se to postiglo, navodeći da preostaje vidjeti hoće li se to dogoditi u listopadu s prijedlozima koje imaju, podsjećajući da je namjera postići istinsku integraciju ljudi i ekonomija u EU. Na pitanje koje bi zemlje mogle prve pristupiti EU, Várhelyi je kazao da će to biti one zemlje koje prve ispune uvjete te je potaknuo političare da ubrzaju svoj rad.
- Mislim da će svi imati sve na stolu do listopada, tako da se nadam da neće biti samo jedan zainteresiran za ovu europsku ponudu, nego svi - kazao je, dodajući da se svaka odluka, bila ona financijska, integracijska ili iz oblasti osiguranja i zaštite potrošača, donosi pojedinačno i prije samog procesa pristupanja EU. Na zemljama koje pretendiraju na članstvo u EU, pa tako i na Bosni i Hercegovini, prvenstveno je da ispunjavanjem uvjeta i dosezanjem standarda EU-a izbiju svaki argument protivnicima proširenja u samoj Uniji, a njih je još uvijek veliki broj. •
