Atlantsko vijeće BiH u partnerstvu s Odjelom za javnu diplomaciju NATO-a i uz potporu Atlantskog vijeća u Neumu organizira ljetnu školu na kojoj će se govoriti o integraciji Zapadnog Balkana u NATO i suradnji zemalja regije na području obrane, ali i o tome kakva je pozicija zemalja regije i BiH 19 godina nakon Daytona. “Uspješna priča o Balkanu - uspostava regionalne sigurnosti i poboljšanje stabilnosti” naziv je četverodnevne konferencije koja počinje u Neumu 14. srpnja. Predsjednica Atlantskoga vijeća BiH doc. dr. sc. Dijana Gupta vjeruje da većina javnosti u BiH podupire ideju NATO-a, te da bi konačno pristupanje u članstvo omogućilo zemlji najvažniji zaokret od Daytona.
Večernji list: Što je cilj konferencije u Neumu i kakve rezultate očekujete?
Možda je neobično, ali želim započeti ovaj intervju s pohvalom Večernjakova pečata da se posveti porukama mira, a napose odluci da se posebno priznanje u tome smislu dodijeli papama Franji i Benediktu XVI. Nadam se da će u tome smislu Pečat i u budućnosti imati slične poruke i promicati ideje o miru. Kada je u pitanju konferencija koja se održava u Neumu, moram reći da se radi o prvoj međunarodnoj konferenciji Atlantskoga vijeća BiH. Ona ima temeljnu zadaću približiti NATO integracije u BiH, predstaviti dokle se došlo u euroatlantskim integracijama. Na ovoj konferenciji sudjelovat će profesori, osobe iz javnoga života, političari iz skoro svih stranaka, ali i strani veleposlanici. To će biti priča iz BiH, ali i iz regije. Očekujem da će svi sudionici koji budu sudjelovali na konferenciji imati prigodu čuti vrlo pozitivne, ohrabrujuće poruke. Posebno želim naglasiti da je glavni cilj okupiti mlade iz regije. Sudjelovat će 60 studenata iz zemalja regije, a ovom prigodom se ispričavam svim studentima koji su se prijavili, ali jednostavno zbog kapaciteta nismo mogli svima udovoljiti.
Večernji list: Možete li nam malo približiti što je to Atlantsko vijeće, je li to lobistička organizacija NATO-a?
Najprije želim reći da je NATO najsnažniji politički i vojni savez na svijetu, a oni imaju organizacije koje su u službi javne diplomacije. Atlantsko vijeće je izravno naslonjeno na Atlantic Treaty u Bruxellesu. Nevladina smo organizacija koja prenosi ideje i vrijednosti NATO-a prema građanima da je ovaj savez nešto pozitivno i benefite svakoj državi. Poznato vam je da su uglavnom članice NATO-a ujedno i članice Europske unije. BiH je 2006. potpisala sporazum o implementaciji za mir što znači da je partner u odnosima s NATO-om. No, mi nismo ispunili posljednju točku koja je preduvjet ulaska BiH u NATO, a to je uknjiženje 69 perspektivnih vojnih lokacija na Ministarstvo obrane, odnosno državu BiH. Iskreno se nadam da će naši političari postići konsenzus u tome smislu i da ćemo i posljednju crtu MAP plana proći i postati ravnopravni članovi Sjevernoatlantskoga saveza. Ja smatram da naši političari u BiH općenito podržavaju ideju o NATO-u, čak i unatoč tome što se unutarnja politika često ne može usuglasiti o pojedinostima.
Večernji list: Mislite li da takav konsenzus ipak postoji i s Banjom Lukom, budući da hrvatski, odnosno bošnjački političari podržavaju NATO sudbinu BiH?
Svako demokratsko društvo, a tako i bosanskohercegovačko, ima različita gledanja i u tome ne vidim ništa prijeporno. Mi moramo imati zdravu kritičnu masu. Čak i unatoč prevlađujućeg protivljenja NATO-u unutar političkih elita Republike Srpske, mislim da će vremenom shvatiti kako se radi o vrlo pozitivnom iskoraku za cijelu zemlju, sve narode i građane. Nitko ovdje ne može samostalno osigurati svoju sigurnost i stabilnost. To je valjda jasno. BiH je malena država, okružena državama i s malim izlazom na more. Kada bi došlo do rata, mi ne bismo bili u stanju voditi obrambeni, kontinentalni rat. Zato je važan ulazak u NATO i nije to samo pitanje RS-a, Federacije, nego sviju. To znači stabilnost i sigurnost zauvijek, a NATO daje dugoročno jamstvo za to.
Kompletan intervju čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...
