Umjesto prosjeka od 80 dana potrebnih za početak poslovanja u BiH, potencijalni investitori u bliskoj bi budućnosti trebali računati na mnogo manje vremena, ali i procedura za realizaciju poslovne ideje.
Važni potezi
Nekoliko posljednjih mjeseci napravljen je niz hvalevrijednih koraka koji idu u smjeru pojednostavljenja procedura, smanjenja birokracije i, u konačnici, uštede vremena.
Usvojene izmjene i dopune Zakona o gospodarskim subjektima u Federaciji BiH imaju cilj da se postupak upisa gospodarskih društava u registar društava ubrza, da se koraci pojednostave i da se omogući podnošenje zahtjeva za registraciju elektroničkim putem, a radi se o iznimno važnom zakonu iz seta zakona koji za cilj imaju uspostavu jednošalterske registracije gospodarskih društava u Federaciji BiH.
Pomoćnica federalnog ministra energetike, rudarstva i industrije Jasmina Pašić ukazala je kako je izmjenom članka 6. Zakona propisano da društvo počinje obavljati svoju djelatnost nakon upisa u registar društava.
U postupku upisa u registar društava podnosi se izjava o ispunjenosti uvjeta za obavljanje djelatnosti, koju nadležni registarski sud po službenoj dužnosti dostavlja nadležnim tijelima i obavještava ih o izvršenom upisu u registar društva dok nadležno inspekcijsko tijelo provjerava ispunjenost uvjeta.
Ovaj zakon jedan je od onih koji idu u smjeru poboljšanja ukupne poslovne klime u Federaciji Bosne i Hercegovine te se u potpunosti slaže s obvezama preuzetim kroz zajednički set socioekonomskih reformi. Ide u smjeru olakšavanja svih potrebnih procedura te stvara pretpostavke za nastavak reformskih zahvata koji idu u smjeru strukturnih reformi i stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora.
To je iznimno bitno zbog činjenice da BiH kontinuirano bilježi nisku stopu izravnih stranih investicija. Kako je navedeno u zajedničkom setu socioekonomskih reformi u posljednjih osam godina, priljev izravnih stranih investicija kao postotak BDP-a niži je nego u bilo kojoj drugoj usporednoj zemlji u regiji, što je posebno zabrinjavajuće s obzirom na to da su se ove vrste investicija pokazale kao ključni pokretač ekonomskog rasta i stvaranja radnih mjesta u središnjoj i istočnoj Europi. Povrh toga, BiH ima prevelik broj složenih, mukotrpnih i skupih administrativnih procedura koje također negativno utječu na poslovno okruženje te stvaraju prepreke za ulazak i izlazak na tržište i rast, naglašeno je u tom setu. Zbog navedenih razloga entiteti su se obvezali kako će u cilju unaprjeđenja poslovnog okruženja i jačanja jedinstvenog ekonomskog prostora pojednostaviti i uskladiti postupke registracije poduzeća te procedure izdavanja licencija. Entiteti će morati provesti promjene što prije kako bi iskoristili pozitivne ekonomske pokazatelje nakon krize te kako bi povećali razinu izravnih stranih investicija u zemlju. Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, nedavno je za Večernji list naglasio kako je potrebna dugoročna stabilizacija političke situacije te da ekonomija dobije prvenstvo nad politikom, uz potrebne strukturne reforme. Stanje je danas takvo, upozorio je, da politička nestabilnost, kao i podjela BiH po različitim osnovama, limitira i otežava gospodarske aktivnosti, tržišno poslovanje, komplicira ga i poskupljuje.
Digitalni potpis
Istodobno, u kontekstu državne razine nedavno je povučen hvalevrijedan potez koji ide u korist olakšavanja rada poslovne zajednice. Tako je Uprava za neizravno oporezivanje postala prva certificirana državna institucija u BiH za izdavanje digitalnog kvalificiranog potpisa koji će zamijeniti klasični potpis i pečat u službenoj komunikaciji prilikom pružanja elektroničkih usluga poslovnoj zajednici. Ovo znači kako će porezni obveznici moći podnositi zahtjeve Upravi za dobivanje digitalnih kvalificiranih potvrda, kao i za korištenje elektroničkih usluga.
