Novoizabrani ravnatelj Granične policije BiH Zoran Galić koji se u proteklom razdoblju posebno iskazao na mjestu ravnatelja policije Zapadnohercegovačke županije u intervjuu za Večernji list govori o ciljevima na novom radnom mjestu, zapošljavanju novog kadra u GP. Galić se također osvrnuo i na ono što smatra najvećim uspjehom u svom radu u ZHŽ-u.
Imenovani ste na mjesto ravnatelja Granične policije BiH, koji su Vaši ciljevi na ovoj dužnosti i što ćete prvo napraviti?
Granična policija BiH ima dobre temelje i radi se o dobro profiliranoj agenciji koja uživa ugled, kako u BiH, tako i u regiji. Moram zahvaliti prethodnom menadžmentu koji mi je prenio vlastita iskustva, a osobito na rezultatima koji su postignuti u dosadašnjem razdoblju. Aktualno ću nastaviti započete aktivnosti, a ova agencija ima osobnu strategiju razvoja koja bi u sljedećem razdoblju mogla biti velika potpora Bosni i Hercegovini u njenom nastojanju na putu k ulasku u Europsku uniju. Sukladno njoj uradit ćemo sve da doprinesemo usklađivanju zakonodavstva BiH u vezi s mjerodavnostima i radom Granične policije BiH s EU zakonodavstvom. Također ćemo raditi na daljnjem unapređenju graničnih provjera na način da predstavljaju potreban sigurnosni filtar, a s druge omogućuju normalan protok ljudi i robe preko granice sukladno EU standardima. Želimo biti još uspješniji u borbi protiv prekograničnog i organiziranog kriminala, te ostati pouzdan partner svim agencijama za provedbu zakona na tom području, kako u nacionalnom, tako i međunarodnom okviru.
Od prošle godine BiH graniči s EU, je li završeno opremanje graničnih prijelaza i u kakvom su stanju granični prijelazi kada je u pitanju bh. strana?
Od 83 granična prijelaza, na kojima Granična policija BiH obavlja poslove, 19 prijelaza zadovoljava uvjete za rad mjerodavnih službi koje su prisutne na državnoj granici, a ostali nisu izgrađeni i opremljeni u skladu s članom 14. Zakona o graničnoj kontroli. Vijeće ministara BiH 2009. godine pitanje upravljanja i održavanja graničnih prelaza je povjerilo Upravi za neizravno oporezivanje BiH. Ugovorom o zajedničkim lokacijama na graničnim prijelazima i njegovim pratećim aneksima određeno je sedam zajedničkih lokacija međunarodnih graničnih prijelaza: četiri na teritoriju Republike Hrvatske (Hrv. Kostajnica/B.S. Kostajnica, Klek/Neum 1, Zaton Doli/Neum 2. i Maljevac/Velika Kladuša) i tri na teritoriju Bosne i Hercegovine (Doljani/Metković, Izačić/Ličko Petrovo Selo i Gradina/Jasenovac). Ovi granični prijelazi zadovoljavaju uvjete za rad policijskih službenika Granične policije BiH, kao i novoizgrađeni granični prijelazi: Bijača, Šamac, Orašje, Rača, Karakaj, Klobuk, Zupci i Kamensko, te granični prijelazi na međunarodnim zračnim lukama: Sarajevo, Mostar, Banja Luka i Tuzla.
Ima li GP dovoljno policajaca i hoće li se u sljedećem razdoblju primati novi djelatnici?
Ono što je bitno je da se s usvojenim izmjenama i dopunama pravilnika o unutarnjem ustrojstvu Granične policije BiH sljedećih godina može očekivati daljnji razvoj ove agencije, s obzirom na činjenicu kako bi se vremenom trebao rješavati veliki problem kadrovskog manjka. Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu Granične policije BiH predviđeno je 2646 djelatnika, od čega 2426 policijskih službenika, 57 državnih službenika i 163 zaposlenika. Trenutno Granična policija BiH ima 2232 djelatnika, od čega 2039 policijskih, 45 državnih i 148 zaposlenika. Nedostatak od 414 djelatnika ćemo rješavati zapošljavanjem u sljedećem razdoblju ovisno o proračunskim sredstvima s kojima budemo raspolagali.
Iako je GP Bijača suvremeno opremljen granični prijelaz, još uvijek je najfrekventniji GP Doljani, što Granična policija, odnosno Vi kao ravnatelj možete napraviti da se veći broj građana usmjeri na Bijaču?
U svakom slučaju nastavit ćemo s apelima uz podršku medijskih kuća na građane da u namjeravanom prelasku državne granice, osim najfrekventnijih, koriste i druge, alternativne granične prijelaze na kojima u dosadašnjem razdoblju nije zabilježeno veće čekanje na prelazak granice. Otežavajuća okolnost je što još uvijek nije završen cestovni pravac prema Međunarodnom graničnom prijelazu Bijača, što odbija potencijalne putnike.
Na ovo mjesto ste došli s mjesta ravnatelja policije ZHŽ-a. Što smatrate svojim najvećim uspjehom radeći na toj dužnosti?
Za svog mandata sam pokazao da nema nedodirljivih, što je vidljivo iz činjenice da smo izvršili kriminalističke obrade nad određenim brojem nasilnih kriminalaca, kao i nad visoko rangiranim političarima uključujući ministre u županijskoj Vladi.
Neću nabrajati pojedinačne uspjehe, jer su dobro poznati široj javnosti, a pogotovo u borbi protiv kaznenih djela u svezi nedopuštene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, kao i borbi protiv autokriminala.
Koji je najveći problem s kojim se ova županija suočava, je li to pitanje sigurnosti, krijumčarenje, proizvodnja opojnih sredstava...?
Dugi niz godina imali smo probleme s krađama i krijumčarenjem ukradenih vozila. U posljednjih godinu dana taj smo problem sveli na najmanju moguću mjeru, no s obzirom na činjenicu da se radi o visokoprofitabilnom ilegalnom biznisu, očekivati je da će se pojaviti neki novi kriminalci koji će nastojati zauzeti upražnjena mjesta svojih prethodnika. Za krijumčarenje opojnih droga jasno je da je to kriminalitet koji predstavlja svjetski i regionalni problem koji nije zaobišao ni Zapadnohercegovačku županiju.
