Sve političke stranke u Bosni i Hercegovini već su ušle u predizbornu kampanju iako je do održavanja lokalnih izbora ostalo još dva, a u Mostaru i više od tri mjeseca. Ljetna stanka je očito završena i u javnom prostoru sve je više politikantskih tema specifičnih za predizborno razdoblje, piše Večernji list BiH.
Fokus na izbore, ali...
Uz borbe na lokalnoj razini, različiti sukobi vidljivi su i oko nekih nacionalnih i državnih pitanja i to je nešto što ćemo sasvim sigurno gledati do završetka ovogodišnjih izbora. Stranke su zaokupljene i vlastitim aktivnostima i malo je tko spreman riskirati bilo što od čega ga u kampanji može zaboljeti glava. Izborna iznenađenja su moguća, ali bez nekih dramatičnih promjena. S pouzdanom dozom sigurnosti može se kazati kako će vodeće nacionalne stranke – Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH, Stranka demokratske akcije (SDA) i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) - zadržati dominaciju u većini općina i gradova.
Svaka od njih, ipak, fokusirana je na izborne prioritete. Tako je HDZ-u posebno važno da u nacionalno mješovitim sredinama i općinama gdje su Hrvati u manjini pojača njihovu političku vidljivost na načelničkim i vijećničkim pozicijama. Grad Mostar je među prioritetima svima, pa i HDZ-u, a tu je i nekoliko osjetljivih sredina poput Stoca, Jajca i Novog Travnika. SDA također obraća pozornost na ove općine, ali i na Srebrenicu u Republici Srpskoj. Za SDA je veliki izazov i očuvanje vlasti u sarajevskim općinama i Gradu Sarajevu te pokušaj ovladavanja Zenicom i Bihaćem. SNSD je pak fokusiran na veće gradove, gdje za protivnike ima ujedinjeni oporbeni blok SDS - PDP.
No, osim izbora, puno je otvorenih pitanja na dnevnom redu u BiH. Dogovor oko nekih od tih pitanja mogao bi ojačati i poziciju samih stranaka, kao i njihov i ugled cijele Bosne i Hercegovine u međunarodnoj zajednici. Primjerice, rješavanje bilo kojeg od 14 prioriteta iz mišljenja Europske komisije učinilo bi kandidacijski status BiH izglednijim. Poseban izazov je reforma izbornog zakonodavstva što je, uostalom, i dio sporazuma HDZ-a i SDA koji je u provedbi.
Relaksiranje odnosa
Taj proces dogovaranja i pregovaranja ne može čekati završetak lokalnih izbora i, prema najavama, već ovog mjeseca dvije stranke trebale bi pokrenuti pregovore.
Cilj je u idućim mjesecima doći do konkretnog i sveobuhvatnog prijedloga koji će imati potporu obiju stranaka u državnom Parlamentu. Sigurno je da bi napredak na tom planu relaksirao odnose i omogućio da se riješe i druga otvorena pitanja.
Iako su neka imenovanja na državnoj i federalnoj razini deblokirana, još je mnogo institucija koje čekaju dobiti rukovoditelje u punom kapacitetu. Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA), Direkcija za europske integracije, Uprava za neizravno oporezivanje... samo su neke od važnih državnih institucija u kojima pitanje imenovanja čelnika nije završeno. Slično je i na federalnoj razini, gdje se stvara dojam da proces imenovanja ide brže i bez problema, ali to baš i nije tako.
BiH se u idućim mjesecima mora suočiti i s dvama globalnim problemima, a to su pandemija koronavirusa i migrantska kriza. Ni jednom od ovih problema nije moguće pristupiti parcijalno i uz posvađane političke elite i nefunkcionalne institucije. Već sada je vidljivo da se BiH teško nosi s obama problemima i da unutarnje političke trzavice ostavljaju negativne posljedice. Lokalni izbori ne mogu biti izgovor da se na ovim i svim drugim spomenutim pitanjima ne napravi ozbiljan pomak u idućim mjesecima.•
