Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić poručila je da najviša pravosudna institucija u zemlji djeluje i može djelovati sve dok ima kvorum koji čini većina od ukupnog broja sudaca, što je pet sudaca, a trenutačno ih je u Ustavnom sudu šest. Galić je u razgovoru za RTV Herceg Bosne kazala da to što trenutačno Ustavnom sudu BiH nedostaje troje sudaca utječe na rad ove institucije jer se može odlučivati samo na plenarnim sjednicama Suda. - S obzirom na to da na plenarnim sjednicama sudjeluju i međunarodni suci, potrebno je prevođenje dokumenata, tako da to usporava rad i donošenje predmeta - kazala je Galić.
Upitana postoji li neka pravna odredba za kažnjavanje onih koji koče imenovanje novih sudaca Ustavnog suda BiH, Galić je istaknula da u pravnom sustavu BiH ne postoji neka kaznena ili prekršajna sankcija. - U predstavničkim demokracijama postoji politička odgovornost za vrijeme mandata ako se oni koji su dužni ispunjavati svoje ustavne i zakonske obveze ne pridržavaju tih propisa - istaknula je Galić. Po njezinim riječima, prema posljednjem izvješću koje datira od 13. srpnja prošle godine, nije provedeno osam tzv. U predmeta (predmeta iz apstraktne kontrole) i 41 AP predmet (predmeti iz apelacijske nadležnosti). Među neprovedenim presudama je i ona U-23/14, poznatija kao “predmet Ljubić”, a tiče se neustavnosti odredbi Izbornog zakona BiH. Time je opovrgnula medijske i političke spinove kako je ova presuda zapravo provedena nametanjem odluka visokog predstavnika u izbornoj noći. - Prema posljednjem izvješću Ustavnog suda BiH od 13. srpnja 2022., između ostaloga je utvrđeno da ova odluka nije izvršena - kazala je Galić dodajući da je Ustavni sud BiH još 9. srpnja 2017. godine utvrdio da Parlamentarna skupština BiH nije izvršila odluku Ustavnog suda BiH i stavio je izvan snage spornu odredbu Izbornog zakona BiH.
Predsjednica Ustavnog suda BiH objašnjava da je institucija kojoj je na čelu 19. srpnja 2017. godine donijela rješenje o neizvršenju odluke “Ljubić” i to rješenje dostavila Tužiteljstvu BiH.
- Mi nemamo službenih informacija od Tužiteljstva jesu li pokrenuli neke aktivnosti vezane uz izvršenje ove odluke. Međutim, putem medija čujemo da su ipak nedavno pokrenuli određene aktivnosti zbog neizvršenja odluke u predmetu U-23/14 - kazala je Galić i podsjetila da se u određenom dijelu javnosti u BiH u posljednje vrijeme spominje da je odluka u predmetu U-23/14 izvršena nametanjem amandmana na Ustav FBiH i zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. Međutim, Galić naglašava da jedino Ustavni sud utvrđuje je li određena odluka Ustavnog suda BiH izvršena ili nije. - U ovom konkretnom slučaju Ustavni sud BiH će izvršiti detaljnu analizu u kontekstu odluka koje je nametnuo visoki predstavnik za BiH, kao i odluke u predmetu U-27/22 kojom je Ustavni sud cijenio ustavnost nametnutih akata od visokog predstavnika - kazala je Galić objasnivši da će tu analizu Ustavni sud raditi kako bi ocijenio kakve implikacije ti akti imaju na status odluke u predmetu “Ljubić”. Govoreći o zahtjevima za prestanak mandata stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH, uz opasku da BiH ne može u EU sa stranim sucima u toj instituciji, Galić je istaknula kako je u okviru 14 prioriteta koje je EU postavio pred BiH za otvaranje pregovora jedan od ključnih prioriteta reforma Ustavnog suda BiH, uključujući pitanje međunarodnih sudaca i izvršenje odluka Ustavnog suda BiH.
- Prema Ustavu BiH, postoji odredba prema kojoj je utvrđeno da nakon isteka prvih imenovanja sudaca Ustavnog suda BiH, koja su bila na pet godina, Parlamentarna skupština BiH zakonom može urediti drugačiji način izbora međunarodnih sudaca. To je jedini zakon koji je, prema daytonskom Ustavu, moguće donijeti u odnosu na Ustavni sud. Inače, Ustav je onemogućio donošenje bilo kojeg drugog zakona koji bi, eventualno, regulirao neka pitanja koja se odnose na Ustavni sud. To bi se moglo urediti, eventualno, jedino promjenom Ustava BiH - kazala je Galić. Predsjednica Ustavnog suda BiH podsjeća da je pitanje međunarodnih sudaca u nadležnosti PS BiH. - Kako će se to regulirati - zakonom koji će donijeti PS BiH ili u sklopu ustavne reforme, ovisit će o pregovorima nadležnih vlasti u postupku ostvarivanja kriterija za pristupanje EU - istaknula je Galić.
