Na europskom putu Bosne i Hercegovine nedavno je u Parlamentarnoj skupštini BiH usvojen niz bitnih zakona koji se nalaze u 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije, piše Večernji list BiH.
Europski put i reforme
Ključan je svakako zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH, ali su vrlo važne i izmjene i dopune Zakona o ombudsmanima te izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Tu je i suradnja s Europolom, kao i izmjene i dopune Zakona o strancima. Sada se naglasak stavlja na usvajanje Zakona o sudovima, ali to je tek dio onoga što je obuhvaćeno prioritetima koje je pred BiH postavila Europska komisija. U javnosti se ne potencira toliko, ali treba istaknuti da je Europska komisija kao uvjet postavila i reformu izbornog zakonodavstva i unaprjeđenje cjelokupnog izbornog procesa. Uspostavljena je radna skupina koja radi na izradi prijedloga rješenja, gdje bi polazne točke trebalo tražiti u neumskim pregovorima iz prošle godine. S druge strane, tu je niz ekonomskih reformi koje su prijeko potrebne, reforme u sigurnosnom sektoru. Pitanje Europola je riješeno, ali tu je i niz drugih, kao rad s Moneyvalom da BiH ponovno ne bi došla na neku sivu ili crnu listu kada su međunarodna plaćanja u pitanju. Niz je obveza koje BiH ne samo da treba ispunjavati nego i stalno, svakodnevno promicati u kontekstu obveza koje su svakodnevne. Ovo se odnosi na sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma, na što je Europska unija, kao i cijeli Zapad, posebno osjetljiva. Kada govorimo o 14 prioriteta Europske komisije, oni pokrivaju pravosuđe, demokratizaciju, jačanje državnih institucija, jačanje pravnih institucija, ekonomiju i najteži dio, a to je izmjena Ustava u određenim segmentima, kao što je europska klauzula i odgovornost BiH za pitanja vezana uz EU. Koliko se i kako sve ovo odražava na mogućnosti države, ali i svakodnevni život stanovnika Bosne i Hercegovine, nedavno je objasnio sada već bivši ravnatelj Direkcije za europske integracije BiH Edin Dilberović.
Kvalitetni projekti
- Provodimo reforme za koje dobivamo novac i manje su bolne i manje osjetljive nego što bi bile kada bismo radili bez pomoći EU-a, a svakako bismo ih morali raditi jer BiH, kao i svaka druga zemlja na svijetu, ne može funkcionirati bez stalnih reformi i promjena. Reforme koje provodimo jesu ispunjenje uvjeta koji su nam dani za povlačenje više novca iz europskih fondova nego što povlačimo sada. Bi li BiH mogla funkcionirati bez tog novca i bez tih reformi koje dolaze iz EU-a, čisto sumnjam. Rijetko bi koja zemlja i u EU mogla, u smislu kako funkcionira sada, funkcionirati da nema fondove EU-a koji su joj na raspolaganju - i članice EU-a, ne samo BiH i naša regija. Može se bolje, može se više, ali ono što je vrlo jasno definirano jest da morate ispuniti uvjete. Kada ispunjavate uvjete, onda ćete moći povlačiti više novca. Da imamo ljude koji su sposobni raditi kvalitetne projekte, to smo pokazali kroz Zapadnobalkanski investicijski forum, gdje povlačimo najviše sredstava u prometu, energetici, mnogo više od bilo koje zemlje u regiji, a imamo i kvalitetne projekte - kazao je Dilberović. Mnogo reformskih zadataka je i pred entitetskim vladama, gdje su koncentrirane ovlasti za najvažnija životna pitanja stanovništva. Tako Vlada Federacije Bosne i Hercegovine finalizira zakonska rješenja iz oblasti fiskalne reforme koja podrazumijevaju smanjenje doprinosa na plaće i povećanje minimalne plaće. Utjecaj ovih propisa osjetit će gotovo svaka obitelj, ali i cijela poslovna zajednica u FBiH. Da su članovi Vlade spremni na novi i produktivniji način rada, pokazalo se i donošenjem seta energetskih zakona koji su značajni za europski put BiH, kao i Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata, na čije je donošenje ta populacija čekala gotovo tri desetljeća. Ono što ne doprinosi europskom putu BiH svakako su kontroverzni zakoni koji su usvojeni u Republici Srpskoj, a tiču se ponovne kriminalizacije klevete, protiv čega su se posebno pobunili mediji i novinari u BiH. Slično je i s nedavno prihvaćenim nacrtom Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, u javnosti poznatijem kao zakon o “stranim agentima”.
Ovaj nacrt zakona naišao je na niz kritika javnosti, nevladina sektora i međunarodnih organizacija. Ovaj zakon, među ostalim, predviđa posebnu prismotru za nevladine organizacije koje se financiraju iz inozemstva, zabranu političkih aktivnosti, potrebu za dodatnom registracijom i slanjem financijskih izvješća, što je EU, očekivano, osudio.
