Federalna vlada utvrdila je danas Nacrt zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Načela na kojima se zasnivaju ovi fondovi su dobrovoljnost i ravnopravnost članstva, raspodjela rizika ulaganja, javnost rada, te akumulacija i investiranje sredstava.
Među razlozima za donošenje ovog potpuno novog zakona navedeno je da je analiza problema sadašnjeg mirovinskog sustava u Bosni i Hercegovini utvrdila ograničenu pokrivenost i nizak stupanj poštivanja zakonskih obveza, osobito kada se radi o radnicima iz neformalne ekonomije, neodgovarajuću razina mirovina, zabrinutost u svezi financijske održivosti mirovinskog sustava i probleme koji se odnose na ograničene administrativne kapacitete i upravljanje institucijama iz domene socijalne sigurnosti, priopćeno je iz Vlade FBiH.
Činjenica da su umirovljenici jedna od najugroženijih kategorija našeg društva danas je povod za reformu mirovinskog sustava i stvaranje mirnijih životnih uvjeta u starijoj dobi budućih generacija.
Dobrovoljni mirovinski fondovi sastavni su dio dokumenta Strategija reforme mirovinskog sustava u Federaciji BiH, a donošenje ovoga zakona je u sklopu Akcijskog plana za provedbu Strategije koji je usvojila Vlada FBiH.
Usvajanje Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima u Federaciji BiH bit će stvorena pravna osnova za daljnji razvoj mirovinskog sustava u Federaciji BiH i tržišta kapitala na kojem će se pojaviti nove vrste fondova koji se razlikuju po načinu i kriterijima investiranja.
Društvo za upravljanje fondovima se osniva u formi dioničkog društva, čiji je predmet poslovanja osnivanje i upravljanje ovim fondovima, odnosno ulaganje novčanih sredstava u vlastito ime i za račun članova dobrovoljnog mirovinskog fonda.
Društvo za upravljanje mogu osnovati domaće i inozemne fizičke i pravne osobe, pri čemu fizičke osobe mogu imati samo nekvalificirani udjel. Više od 50 posto udjela u kapitalu, odnosno prava glasa u društvu za upravljanje mora imati pravna osoba koja se bavi bankarskim i poslovima osiguranja ili djelatnošću mirovinskih fondova, kao i osoba koja u navedenoj pravnoj osobi ima više od 50 posto udjela u kapitalu, odnosno prava glasa.
Novčani dio temeljnog dioničkog kapitala društva za upravljanje, prilikom osnivanja, iznosi najmanje 3.000.000 konvertibilnih maraka i uplaćuje se na privremeni račun kod banke u cijelosti prije upisa društva za upravljanje u registar gospodarskih subjekata. Ova sredstva ne mogu potjecati iz zajmova ili kredita, niti smiju biti opterećena na bilo koji način. Ako ukupna imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravlja društvo za upravljanje pređe iznos od 50.000.000 KM, kao i za svako dalje povećanje imovine, temeljni dionički kapital društva za upravljanje mora biti povećan za 1.000.000 KM u roku od 60 dana. Temeljni dionički kapital društva za upravljanje ne može biti povećavan javnim pozivom.
Društvo za upravljanje je dužno zaposliti na neodređeno vrijeme najmanje jednog investicijskog savjetnika za svaki fond kojim upravlja i zaposliti jednog ovlaštenog unutarnjeg revizora. Ako ukupna imovina pređe iznos od 50.000.000 KM, kao i za svako daljnje povećanje imovine za ovaj iznos, društvo za upravljanje dužno je dodatno zaposliti najmanje još jednog investicijskog savjetnika na neodređeno vrijeme.
Dioničar društva za upravljanje ne može biti osoba koja je u razdoblju od tri godine prije stjecanja vlasništva u društvu za upravljanje imala više od deset posto udjela u temeljnom kapitalu u društvu za upravljanje, banci ovlaštenoj za obavljanje poslova depozitara, investicijskom fondu, profesionalnom posredniku ili banci ovlaštenoj za kupnju i prodaju financijskih instrumenata, društvu za upravljanje investicijskim ili obveznim mirovinskim fondovima ili društvu za osiguranje, u vrijeme kada je tim društvima oduzeto odobrenje za rad. To ne mogu biti ni gospodarsko društvo ili obrtnik nad čijom imovinom je otvoren ili proveden stečajni postupak, osoba koja je bila na rukovodećim položajima u gospodarskom društvu nad kojim je otvoren stečajni postupak ili kojem je oduzeto odobrenje za rad, koja je izabrani dužnosnik, nositelj izvršne funkcije ili savjetnik u organima vlasti u BiH.
Ovo ograničenje se odnosi i na one koji su izgubili članstvo u strukovnoj udruzi zbog nepridržavanja pravila udruge, ili im je nadležni organ izrekao mjeru oduzimanja dozvole za obavljanje poslova na financijskom tržištu.
Dioničar ne može biti ni osoba pravomoćno osuđena za kaznena djela iz oblasti financija, tržišta kapitala, pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, protiv koje je izrečena sigurnosna mjera zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za upravljanje, dok traje zabrana, koja posjeduje važeću dozvolu za obavljanje poslova brokera ili investicijskog savjetnika.
Na organe društva za upravljanje se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju gospodarska društva, ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno.
Prava iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (ostvarivanje prava na mirovinu) član fonda može ostvariti najranije s navršenih 58 godina života. Član fonda sam odabire način isplate mirovine, kao privremene ili doživotne.
Društvo za osiguranje koje isplaćuje mirovine dužno je ponuditi doživotnu starosnu mirovinu, a može nuditi i privremenu starosnu, promjenjivu mirovinu, djelomične jednokratne isplate i druge vrste mirovina prema svom mirovinskom programu.
Vlada Federacije BiH danas je također utvrdila i u žurnu parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona FBiH.
Naime, analizom statističkih pokazatelja zaključeno je da je u evidentnom porastu broj kaznenih djela motiviranih mržnjom zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etničkog porijekla, invaliditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe, priopćeno je iz Vlade FBiH.
Te pojave nužno je suzbiti jasnim zakonskim opredjeljenjem kako bi i u preventivnom i represivnom smislu bila ostvarena funkcija kaznenog zakonodavstva. Stoga je opredjeljenje Prijedloga zakona suzbijanje društveno opasnih ponašanja kao što su kaznena djela počinjena iz mržnje, navođenje na prostituciju, te trgovina ljudima.
U prilog novim zakonskim rješenjima ide i činjenica da je na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona BiH, čime je nastala pravna praznina u reguliranju kaznenog djela trgovine ljudima na razini FBiH. Kada je riječ o ovom kaznenom djelu, predloženim izmjenama i dopunama Zakona bi u potpunosti bile ispunjene međunarodne obveze BiH, te riješen problem sukoba nadležnosti.
Naime, Tužiteljstvo BiH i Sud BiH zadržavaju nadležnost samo u slučajevima gdje se trgovina ljudima vrši u međunarodnom prometu. Svi ostali slučajevi bili bi procesuirani na entitetskoj i razini Distrikta Brčko BiH.
Prijedlogom izmjena i dopuna Kaznenog zakona FBiH uvedena je definicija arbitra, suca porotnika, kao i definicija zločina iz mržnje, te odredba da će kazneno djelo izvršeno iz mržnje biti uzeto kao otegotna okolnost prilikom odmjeravanja kazne.
Jedna od intervencija je i brisanje odredbe koja je propisivala zamjenu kazne zatvora novčanom kaznom izjednačavanjem s jednim dnevnim iznosom novčane kazne, što je dovodilo do različitog postupanja sudova, te do nejednakog položaja osuđenih osoba - podnositelja zahtjeva za zamjenu kazne zatvora do jedne godine novčanom kaznom.
Jednim od članaka predviđeno ja da osobe osuđene na kaznu dugotrajnog zatvora, nakon izdržane dvije trećine izrečene kazne, mogu biti premiještene u ustanovu za izvršenje kaznene sankcije poluotvorenog tipa. Uvjeti pod kojima to može biti učinjeno bit će propisani Zakonom o izvršenju kaznenih sankcija FBiH.
Intervencijom na članak 166. stavak 2. točka c) postojećeg Zakona izvršeno je usuglašavanje s novom definicijom zločina iz mržnje. Također je izvršeno i usuglašavanje s Kaznenim zakonom Republike Srpske na način da je kao kvalificirani oblik ubojstva propisano i ubojstvo suca, tužitelja ili njihovog suradnika u svezi s vršenjem njihove sudačke ili tužiteljske funkcije. Također su kazne predviđene i za onog tko suca, tužitelja, silom ili ozbiljom prijetnjom, prisili da nešto učini ili trpi.
Člankom 8. ovog zakonskog prijedloga je definicija kaznenog djela financiranja terorističkih aktivnosti usuglađena s međunarodnim standardima, čime je ispunjena jedna obveza Bosne i Hercegovine u usuglašavanju kaznenog zakonodavstva.
Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona je za kazneno djelo navođenja na prostituciju propisana kazna od jedne do 15 godina zatvora. Za kazneno djelo organizirane trgovne ljudima zaprijećena je kazna zatvora od najmanje deset godina, a zatvorske kazne do 12 godina propisane su za kazneno djelo pranja novca. Kazneno djelo navođenja na prostituciju zadržalo bi osnovni oblik, uz pretpostavku dobrovoljnosti i punoljetstva.
Visoke zatvorske kazne propisane su za prisiljavanje na spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju, te za financiranje terorizma.
