O nedavno potpisanom povijesnom sporazum u vezi s održavanjem izbora u Mostaru nakon dugo godina te izmjenama Izbornog zakona između HDZ-a BiH i SDA, donošenju niza važnih odluka za funkcioniranje BiH na svim razinama vlasti, raspodjeli novca od MMF-a, pandemiji i posljedicama, a posebno ususret izborima u Republici Hrvatskoj razgovarali smo sa zamjenikom predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, predsjednikom Hrvatskoga narodnog sabora i HDZ-a BiH Draganom Čovićem.
Iza vas, vaše stranke i Hrvatskoga narodnog sabora poprilično je važnih mjesec dana, konačno su dogovoreni izbori u Gradu Mostaru nakon toliko vremena, sporazum o načelima i izmjenama Izbornog zakona, slijede parlamentarni izbori u Republici Hrvatskoj. Početak vrućeg političkog ljeta, zar ne?
Definitivno se slažem s vama da smo krenuli poprilično jako, osobito nakon što smo više od dva mjeseca bili u karanteni i doslovno zatvoreni u četiri zida. Nikad ne bih mogao ni zamisliti da će nas snaći ono čemu smo svi skupa svjedočili koncem veljače i početkom ožujka. Cijeli svijet ostao je zatečen činjenicom da nešto oku nevidljivo može zaustaviti apsolutno sve. U globalnom svijetu kakav poznajemo i u kojem živimo čovjek je odjednom postao tako malen, bez ikakve mogućnosti da nešto brzo popravi i spasi bez ikakvih posljedica, ili bar da one budu minimalne. Ljudi su, nažalost, izgubili živote od nečega s čim se moderna medicina nije susrela i na što nije mogla dati odgovor. Ne samo da su države bile zatvorene, pojedini gradovi, općine pa čak i mala naselja bila su zatvorena i izolirana. Dodate li na sve to kolike su ekonomske i gospodarske posljedice jasno je da se radi o najvećem svjetskom izazovu uopće nakon Drugoga svjetskog rata ili Domovinskog rata ako gledamo naše prostore. No, opet ću reći, ne smijemo klonuti, ovo je jedan ispit za sve nas iz kojeg trebamo mnogo naučiti i svi kolektivno, kao narod, kao društvo, kao jedna globalna obitelj izaći još jači. To je jedino rješenje.
Osvrnuli ste se na pojavu pandemije i virusa COVID-19 koji je pogodio sve zemlje svijeta. Ljudski životi su nastradali, ekonomske štete su nemjerljive, gospodarstvo je preko noći doživjelo kolaps zbog zastoja kapitala, ponude i potražnje. Kako je Bosna i Hercegovina reagirala i što dalje?
Sve zemlje Europske unije zatvorile su svoje granice, one četiri ključne slobode na kojima počiva EU praktički su nestale. Vjerujem da su to bila najlošija dva mjeseca svim svjetskim i europskim liderima. Jednostavno, koji god potez da povučete, negativni dio pandemije dominira. Bosna i Hercegovina zatvorila je svoje granice, entitetske vlasti ostvarile su suradnju, pokazali smo da, unatoč svim razlikama, u nevolji djelujemo jedinstveno. Solidarnost ljudi je prevladala, svi smo suosjećali jedni s drugima. Volio bih da se takva iskustva prenesu u dio svakodnevnog društvenog i političkog života. Na razini Federacije donio se tzv. koronazakon koji je trebao pokriti gubitke naših gospodarstvenika. Vlada je morala intervenirati u žurnom roku i donijeti mjere kako bi se negativni socioekonomski učinci sveli na minimum, ljudi su preko noći ostajali bez posla. Već se dosta toga učinilo, dogovoren je međunarodni aranžman koji treba pokriti nastale gubitke i dati jednu novu dinamiku realnom sektoru u novim okolnostima. Ne smijemo stati, sve svoje kapacitete moramo dati kako bismo imali financijsku stabilnost i funkcionalnu likvidnost javnog i realnog sektora.
Blokade glede raspodjele sredstava MMF-a, afera “Respiratori”, samo su neke od stvari koje su obilježile vrijeme korone. Različito poimanje politika opet je prevladalo. Kako gledate na sve te stvari, različite pristupe nacionalnih lidera, korupcijske afere koje su iznova unijele sumnju da Bosna i Hercegovina može napraviti neki zajednički iskorak?
Spomenuo sam već da je solidarnost na samome početku pandemije bila ključna. Liječnici su postali heroji, a politika sklonjena sa strane. No, kad su konkretne stvari koje se tiču države i njezina funkcioniranja ubrzo došle na dnevni red, nastale su otegotne okolnosti. Kad smo pristupili pregovorima o aranžmanu s MMF-om, moj jedini uvjet, ako tako mogu kazati, bio je da pratimo ustavnu i administrativnu vertikalu, odnosno da se ne smije dogoditi da ta sredstva postanu u početku sredstvo skrivenih politika. Županije su, jednostavno, morale biti u paketu raspodjele tih sredstava. Bošnjaci su htjeli i de facto i de iure zaobići županije kako bi se kasnije moglo manipulirati. Prisjetit ćete se, slična stvar bila je glede dogovora Mehanizma koordinacije, gdje su se županije, kao sastavne federalne jedinice unutar Federacije i kao ustavna kategorija, htjele izbrisati kao da ne postoje. Takvo što je nedopustivo i osobno nikad na te politike neću pristati. Druga stvar koju ste spomenuli su korupcijske afere o nabavo prijeko potrebnih respiratora. Moguće je da se radi o najvećoj kriminalnoj aferi nakon rata. Ne želim biti sudac ni tužitelj, dajmo prostora da institucije koje su zadužene za to, i pravosudne i policijske, odrade svoj posao. Pritisci koji su uslijedili su nedopustivi, pravna država mora nadvladati onu “duboku”. Ovo je test demokracije za sve ono što stoji pred nama.
Prije dva tjedna napravljen je veliki i, možda, povijesni dan za Grad Mostar i sve Mostarce. HDZ i SDA potpisali su sporazum o konačnom održavanju lokalnih izbora u Mostaru. Potpisan je i sporazum o izmjenama Izbornog zakona. Svi relevantni međunarodni čimbenici bili su prisutni tome događaju. Dolazi li novo vrijeme ubrzanih političkih procesa i otklanjanja blokada?
Drago mi je da smo taj dio glede Grada Mostara konačno zaokružili. Nije bilo nikakvog razloga da takvo što ne uradimo mnogo ranije. Nekim politikama odgovaralo je da se od Mostara pravi politička fatamorgana i nastojali su produbiti još veći jaz, pa čak i takvo što prenijeti na druge razine vlasti. Grad Mostar nije grad slučaj. Nije nikada ni bio niti će HDZ dopustiti da Mostar bude zatočenik bilo koga. Ne postoje dva Mostara, ne postoji šest Mostara. Postoji samo jedan Grad Mostar sa svim svojim različitostima po kojima je prepoznatljiv i to je njegovo bogatstvo. Danas je to jedini istinski multietnički grad u Bosni i Hercegovini. Na Mostar se trebaju ugledati sve sredine u ovoj zemlji. Pregovori su bili dugi, spustili smo one ključne stvari na gradske organizacije da naprave temelj i ozračje za konkretne stvari. Na početku razgovora bilo je devet prijedloga, kasnije se došlo do dva modela, od kojih je jedan i prihvaćen i potpisan. Javnosti smo istog dana dali na uvid da vide što je potpisano i što sporazum o održavanju izbora u Gradu Mostaru sadrži. Ne postoji ni jedna stavka koju bilo tko može osporiti ili spočitati. Stavili smo i minimalne kvote zastupljenosti konstitutivnih naroda. Ako izborna volja Mostaraca bude da u Gradskom vijeću sjedi osam ili devet Mostaraca srpske nacionalnosti, onda će to tako i biti. Ispravljeno je ono što je netko prije nekih 15-ak godina zamislio na protuustavan način. I u izbornim pravilima i u budućem Statutu koje novo Gradsko vijeće treba usvojiti. Naš stav bio je jasan u početku. Mostar je mogao biti jedna cjelovita izborna jedinica s izravnim izborom gradonačelnika. Napravljen je kompromis jer je bošnjačka strana htjela biti institucionalno zaštićena. Nadam se da su njihovi predstavnici napokon shvatili što Hrvati traže na drugim razinama vlasti. Zahtijevati konsocijaciju na lokalnoj razini, a onda grubo politički promovirati unitarnu politiku na višim razinama nema nikakvog smisla. Ako gradimo povjerenje, onda takvo što treba imati svoju vertikalnu dimenziju i konstantu. Uzimati sa stola ono što vam odgovara, a zatvarati oči pred istim ili još gorim stvarima na višoj razini, mogu kazati kako više nema smisla ni bilo kakvog opravdanja, pa čak ni u svrhu jeftinog skupljanja bodova u nadmetanju tko je veći patriot. Takva vremena već su odavno prošla, preuzmimo svi odgovornost i unesimo novu dimenziju u odnose, prije svega, između Bošnjaka i Hrvata, a time i dinamiku u sve ono što skupa trebamo politički voditi.
Sporazum o načelima i izmjenama Izbornog zakona BiH, ali i uloga međunarodne zajednice. Vjerujemo da javnost te stvari zanimaju? Je li se radilo o pritiscima ili je posrijedi istinska politička volja?
Nikakvi pritisci nisu postojali, naši partneri i prijatelji iz međunarodne zajednice bili su samo medijatori. Još jednom htio bih im zahvaliti što su dali svoj doprinos da se razgovori obave u miru i tišini. Istinski prijatelj ove zemlje, posebni predstavnik EU-a, gospodin Sattler dao je ogroman doprinos da razgovori dobiju svoj konačan epilog. Veleposlanik SAD-a gospodin Nelson također. I EU i SAD naši su najvažniji strateški partneri, istinski prijatelji i njihova pomoć u svim procesima je potrebna i poželjna. I predstavnici drugih veleposlanstava i institucija također. Ovim putem još jednom iskreno im zahvaljujem i pozivam da zajednički nastavimo sve ono što pred nama stoji u idućem razdoblju.
U sporazumu o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona napravili smo okvir kako izmijeniti one ključne prepreke koje predviđa Ustav BiH, ali i funkcionalno institucionalno djelovanje. Legitimno predstavljanje je ključ Ustava BiH, konstitutivnost naroda podrazumijeva upravo to. Kako ćete biti konstitutivni ako netko drugi za vas bira predstavnike i nameće ih te onda takvo što predstavlja europskim vrijednostima. Ne samo u Predsjedništvo nego i na drugim razinama koje štite tu konstitutivnost. Tu, prije svega, mislim na Dom naroda Federacije. Te dvije institucije okosnica su funkcionalnosti federalne i državne razine. Bez te vertikale uvijek će biti prostora za izigravanje. Daytonski mirovni sporazum u svojoj biti je džentlmenski sporazum koji je doveden u pitanje jer je jedna strana odlučila ići u jedan oblik nasilne revizije uz nečiju pomoć. Ako dvije strane ili više njih nešto potpišu, isti akteri takvo što i mijenjaju. Svi smo mi građani ove zemlje i trebamo uživati svoja puna prava, ali tri stupa ove zemlje čine tri konstitutivna naroda. Rušenjem jednog od tih triju stupova rušite i Ustav i ovu državu.
Središnje izborno povjerenstvo BiH u ovakvom sastavu raspisalo je održavanje izbora u studenom, rokovi su pomaknuti, novi članovi u instituciji izabrani na poprilično upitan način. Postoje li uvjeti za održavanje lokalnih izbora?
Središnje izborno povjerenstvo u trenutačnom sazivu je nelegalna institucija. Netko je zamislio instituciju koja je nadležna za demokratsko provođenje izbora pretvoriti u produženu ruku politike koja već dulje vrijeme radi na rušenju ustavnog poretka. Zakonske procedure su prekršene i ako takvo što prođe, izravno dajete motiv istim pojedincima da nastave takvo što i dalje raditi u drugim institucijama. Ono što je nelegalno, mora biti vraćeno u zakonske okvire, a ne da postane pravilo ponašanja. Ta ista institucija treba osigurati i uvjete za održavanje općih izbora za dvije godine. E, upravo za svrhu tih izbora imate ove sadašnje radnje. Hrvatski narod želi se institucionalno eliminirati kroz SIP BiH i tu više nema nikakvih upitnika. Nedavno izabrani predsjedatelj ove institucije je osoba koja je prije nekoliko mjeseci bila na političkoj poziciji u uredu osobe koja je sinonim za rušenje ustavnog poretka ove zemlje. To je dovoljno jasna poruka da vidimo u što se SIP BiH želi pretvoriti i politički podrediti.
U ovakvoj situaciji, koja se tiče SIP-a BiH, ne postoji institucija koja će jamčiti transparentnost izbora i demokratski proces. Upitni su i zakonski rokovi koji su pomaknuti. HDZ je spreman za održavanje istih i čim prije želimo da se ta stvar u punom smislu raščisti. Smatram da je konačno došlo vrijeme da se svi pokušaji izigravanja ostave po strani. Potpisana dva sporazuma mogu biti od presudne, pa čak i povijesne važnosti za ovu zemlju. Pokažimo da smo odgovorni i vjerodostojni i ostavimo zdrave temelje za sve buduće generacije i mlade ljude koji će doći jednoga dana. To je minimum našega političkog doprinosa i funkcija koje obavljamo.
Slijede parlamentarni izbori u Republici Hrvatskoj za nekoliko dana. Ankete pokazuju da će se voditi mrtva utrka i borba za svaki glas. Kakve su vaše procjene i razmišljanja tko će sastaviti Vladu RH i predvoditi državu sljedeće četiri godine?
Apsolutno sam uvjeren da će Andrej Plenković i HDZ biti pobjednici parlamentarnih izbora i da će još jače krenuti u “drugo poluvrijeme”. HDZ je najjača stranka hrvatskog naroda i u RH i u BiH, državotvorna stranka u objema domovinama hrvatskog naroda. Gospodin Plenković unio je stabilnost i jednu novu dinamiku u sve procese u Republici Hrvatskoj. RH je danas stabilna i jaka država, članica EU-a i NATO saveza te zemlja koja predvodi ključne procese na ovim prostorima i, ono što je najvažnije, najveći prijatelj Bosne i Hercegovine. Njihova uloga u svim procesima pristupanja naše zemlje bila je nemjerljiva, a premijer Plenković bio je ključna osoba u tim procesima. To se ne može i ne smije zaboraviti i izostaviti. Nakon predsjednika Tuđmana radi se o političkom lideru koji je napravio toliko toga u jačanju suradnje i odnosa između hrvatskog naroda u RH i BiH. Na nedavnom sastanku u Mostaru u prijateljskoj i bratskoj atmosferi još jednom smo potvrdili koliko je ta veza neraskidiva. Hrvatski narod je jedan, HDZ je jedan i nikakve granice to ne mogu promijeniti.
Spomenuli ste granice, pa bismo se htjeli osvrnuti i na to. Vlada RH donijela je odluku o obveznoj samoizolaciji državljanima BiH, koja je nakon tri-četiri dana promijenjena i stavljena izvan snage. Neki kažu da je to zbog izbora koji slijede?
Ponovit ću još jednom prethodnu misao. Nikakva granica ne može odvojiti i razdvojiti hrvatsko biće u našim dvjema domovinama, mi smo jedan narod. Pogledajte samo uvjete u kojima smo funkcionirali više od dva mjeseca. Sve su zemlje zatvorile svoje granice kako bi zaštitile svoje stanovništvo, to je bila neminovnost, ljudski životi, jednostavno, nemaju cijenu i u takvim okolnostima mora uslijediti reakcija koja ponekad podrazumijeva mjere koje ne budu dočekane blagonaklono. Istog dana kada su mjere donesene, obavio sam razgovor s ministrom Božinovićem i premijerom Plenkovićem. Zbog toga i jesmo istaknuli da nema prostora za paniku, da se radi o privremenoj mjeri koja je na kraju potrajala četiri dana. Vidim kako sada pojedini mediji i opcije ističu kako se sve to radi u svrhu izbora, što je klasična zamjena teza i jedan spin. Hrvati u BiH svoje glasačko pravo ostvaruju kroz šest diplomatsko-konzularnih predstavništava i 45 izbornih mjesta i nemaju nikakvu potrebu prelaziti granicu da svoje pravo i iskoriste. Tu automatski one teze o predizbornom triku padaju u vodu. Hvala Andreju i Vladi RH na promptnoj reakciji i racionalnim političkim potezima. Ovime su pokazali da BiH pristupaju kao europskoj državi i svome partneru koji ne smije ostati izoliran. Na zagrebačkom summitu naša domovina stavljena je visoko na listu prioriteta novog sastava Europske komisije i Europskog parlamenta. Svi skupa moramo započeti novu etapu razgovora i dogovora, značajno ubrzati sve stvari koje su stavljene sa strane u posljednje vrijeme. U svemu tome, naš najveći prijatelj upravo je Vlada RH kao punopravna članica EU-a, koja je i predsjedanjem posljednjih pola godine pokazala svoju snagu u europskim okvirima.
HDZ je istaknuo svoju listu za 11. izbornu jedinicu, najavili ste pohod na sva tri mandata. Premijer Plenković najavljuje još značajniju pomoć u svakom obliku u predstojećem razdoblju od Vlade RH i Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH.
Upravo tako. Uvjeren sam kako će premijer Plenković i HDZ ostvariti još bolji izborni rezultat nego prije četiri godine. Nijedna politička opcija nema taj kapacitet da predvodi procese na zavidnoj europskoj razini. Trenutačno ne postoji kompetentnija politička persona od Andreja Plenkovića da vodi Hrvatsku u sljedeće četiri godine. Na zajedničkoj listi koju smo sastavljali čak je devet članova iz Bosne i Hercegovine. Tu su iskusna politička imena koja predvode listu, osobe koje će snažno zastupati interese Hrvata iz BiH i iseljeništva. Spoj iskustva i novih osoba. Ti ljudi bit će naša poveznica i najjači glas u Saboru RH, naš ogromni oslonac za sve infrastrukturne projekte koje Vlada RH planira u sljedećem razdoblju.
Nedavno smo postavili kamen temeljac velikog projekta Podravke i otvaranja tvornice i novih radnih mjesta. Danas nemate nijedan kraj u Bosni i Hercegovini gdje živi naš narod, a da Vlada RH nije dala svoj doprinos i izdvojila sredstva, od Mostara, Nove Bile, Žepča pa do Tuzle i posavskog kraja. Bilo da se radi o kapitalnim projektima, izgradnji i obnovi škole, infrastrukture, kulturnih događanja. Teško je zapravo i nabrojiti sve ono što je RH izravno financirala ili sufinancirala. U sljedeće četiri godine zajednički ćemo unijeti novi ritam investiranjima i još jači angažman, u to ne trebate sumnjati. O tome se već intenzivno razgovara i nakon 5. srpnja počinjemo s tom realizacijom. Iskoristio bih i ovako priliku i pozvao hrvatski narod u Bosni i Hercegovini da iskoristi svoje pravo i da potporu listi HDZ-a za 11. izbornu jedinicu. To je naše pravo kao državljana RH. Dajmo svi skupa doprinos sigurnoj i uspješnoj Hrvatskoj i premijeru Plenkoviću. U “drugom poluvremenu” koje slijedi naš narod imat će važnu ulogu
