Zahvaljujući rastućem zanimanju turista za istraživanje još uvijek nedovoljno otkrivenih potencijala Bosne i Hercegovine, ali i dolasku velikog broja pripadnika iseljeništva tijekom ljetnih mjeseci, koji u značajnoj mjeri ojačavaju ekonomski prostor BiH i kroz osobnu potrošnju, gospodarstvo u zemlji dobiva dodatni zamah, a uslijed izravnih doznaka obitelji toliko potrebna sredstva za lakše suočavanje sa svakodnevnim financijskim izazovima, piše Večernji list BiH.
Sezona
Kako bismo podrobnije ilustrirali porast osobne potrošnje u jeku ljetne sezone, a što dobrim dijelom možemo zahvaliti i iseljeništvu, poslužili smo se podacima koje Porezna uprava Federacije BiH prikuplja kroz evidenciju prometa fiskalnih uređaja na području FBiH. Za usporedbu smo uzeli dva mjeseca iz prošle godine - kolovoz i listopad, a zaključak je kako je u kolovozu, jeku sezone u BiH, evidentirana potrošnja bila za 161 milijun maraka veća u odnosu na listopad, kada uobičajeno vlada svojevrsno zatišje pred zimsku sezonu.
Naime, u kolovozu je ukupna evidentirana potrošnja iznosila 5 milijardi i 725 milijuna maraka, a u listopadu 5 milijardi i 564,6 milijuna maraka. Naravno, tom broju valja dodati i zasigurno veću potrošnju koja je evidentirana u Republici Srpskoj i Distriktu Brčko, a procjena je kako je uvećana potrošnja za cijelo područje BiH premašila 200 milijuna maraka.
Osobnu potrošnju valja promatrati i kroz sada već tradicionalne oblike ekonomskog turizma, odnosno korištenje svih prednosti koje Bosna i Hercegovina nudi kada je riječ o pojedinim uslugama koje su u pravilu niže cijene u odnosu na zemlje zapadne Europe, ali uz jednaku razinu kvalitete. Tu se prvenstveno misli na usluge dentalne medicine, ali i različite automehaničarske radove, kupnju dijelova i guma...
Ulaganje
Osobna potrošnja tek je jedan od segmenata kroz koji dijaspora utječe na ukupne ekonomske, odnosno novčane tokove u zemlji, a važan dio priče su, naravno, i izravne novčane doznake. Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH), ukupni tekući transferi u 2023. godini iznosili su 5,26 milijardi KM i za 307 milijuna KM veći su u odnosu na 2022. godinu. Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inozemstva, odnosno personalne transfere, odnosi se 3,79 milijardi KM i veće su za 203 milijuna KM u odnosu na prethodnu godinu. Ostali tekući transferi iznose 1,48 milijardi KM, od čega se najveći dio, u iznosu od 1,36 milijardi KM, odnosi na mirovine iz inozemstva. Personalni transferi, osim što su vrijedan izvor financijskih sredstava za brojne obitelji, koje bi bez toga imale značajnih problema kako pokriti sve obveze, od režija, pa do troškova koje nameće inflacijski pritisak u segmentu prehrane, u konačnici su i financijski vrjedniji od trenutačnih iznosa izravnih stranih ulaganja u Bosnu i Hercegovinu.
Naravno, poseban segment koji tek treba doći do izražaja vezan je uz potencijal koji dijaspora ima kada govorimo o mogućnosti povezivanja bh. tvrtki s uspješnim gospodarskim subjektima na Zapadu ili lobiranju za prepoznavanje prednosti koje nudi BiH u smislu izravnih stranih investicija. Ocjena je kako druga ili treća generacija bosanskohercegovačkog iseljeništva može biti velika prilika za razvoj gospodarstva u BiH, no prije toga tim ljudima je potrebno stvoriti preduvjete da investiraju u domovini, počevši od olakšavanja birokratskih prepreka pa do stvaranja mogućnosti za uvezivanje s domaćim gospodarstvenicima. U zemlji već postoji niz hvalevrijednih inicijativa putem koji se na jednom mjestu okuplja dijaspora i predstavnici poslovne zajednice, a za očekivati je kako će takvo što u godinama koje dolaze donijeti još više prednosti.
