Stiže nam vremensko osvježenje i poslijeblagdansko otrježnjenje. Tako bismo ukratko mogli opisati vrijeme nakon blagdana Velike Gospe, kad se svi vraćamo u rutinu, a i vrijeme nam se vraća u neke realne okvire, piše Večernji list BiH. Iako će još biti prodora toplijeg zraka, nije realno da ćemo i dalje imati toplinske valove kakve smo dosad imali, a koji su trajali rekordno dugo ovoga ljeta.
Jesenske investicije
Ali temperaturu će nam dizati troškovi života koji redovito rastu krajem kolovoza i početkom rujna. S obzirom na to da smo se svi ovog ljeta istrošili, jer je to normalno zbog niza događaja koji se u ovom razdoblju održavaju, ali i zbog godišnjih odmora, ni ovaj početak nove sezone neće biti jednostavan. Slijede nam one tradicionalne jesenske investicije koje ovaj dio godine čine najskupljim. Potrebno je osigurati knjige i školski pribor za djecu, a iako je u dosta županija ta kupnja olakšana jer dosta toga (su)financiraju lokalne zajednice, troškova ipak ima. Djetetu treba kupiti i novu odjeću i obuću. Također, ekskurzije su u nekim školama na početku školske godine, a samo je taj izdatak oko tisuću maraka. Već se naručuju drva za ogrjev, pelet, ugljen, plin, a i oni koji se griju na struju ove će godine razmisliti da donekle imaju alternativu. Razlog leži u onom što se dogodilo u lipnju ove godine, kad je na nekoliko sati nestalo struje u više država, a među njima i u BiH. Mnogi su u strahu da bi se u zimskom razdoblju to isto moglo ponoviti, a što onda. Same najave stručnjaka ne zvuče optimistično. Moguće su i redukcije struje, što je spominjao meteorološki stručnjak Andrea Tura. - Mrežni operatori i trgovci energijom u istočnoj Europi pripremaju se za potencijalna ograničenja opskrbe i skokove potražnje - komentirao je, a mnogi su se nakon toga upitali mogu li se, nakon ljeta, problemi nastaviti i zimi, da se nakon godina i godina toplih zima dogodi iznimka i dođe do iznenađenja. Već je navedeno da će na vrijeme najesen i zimu utjecati hladna La Niña pa se bolje opskrbiti i pouzdanim energentima. Također, već je vrijeme da se priprema zimnica i oni koji nisu ništa sadili, a žele proizvesti nešto svoje, morat će kupiti veće količine voća i povrća. Oni koji siju i sade pak pripremat će zemljište za nove radove. Na rujan će se samo nadovezivati troškovi, a onda slijede i hladniji jesenski mjeseci, o kojima nećemo još, ali valja imati na umu da treba sa strane ostaviti novac i za meso te suhomesnate proizvode kad smo kod prehrambenih namirnica, a onda za servisiranje automobila kad smo kod onog što je nužno. Po mnogočemu je rujan novi prosinac zbog troškova, ali u prosincu smo barem dobro raspoloženi zbog božićnih i novogodišnjih blagdana. Prema procjenama nekih analitičara, vrijednost potrošačke košarice u rujnu se udvostruči. Prošle godine iznosila je oko tri tisuće maraka. Stoga, za preživjeti ovaj mjesec tražit će se i pomoć, a neki su je već i dobili od dijaspore koja je proteklih tjedana bila u rodnom kraju. Dijaspora milijarde maraka šalje ili ostavlja u ovoj zemlji, a novac uglavnom završi na krpanju troškova kako bi se nekako prebrodio mjesec. Čim zahladi, investicije o kojima se ljeti pričalo uglavnom padnu u drugi plan, a investira se u spomenuto. Koliko god se ponavljali u drugoj polovini kolovoza, podsjetit ćemo na krizne savjete Ljube Jurčića koje je svojedobno dao, a u kontekstu su većih troškova najesen kad je rođeni Hercegovac i ekonomski stručnjak na jednostavan način objasnio kako prevladati ili ublažiti krizu. To je odradio i slikovito i stručno, a mi prenosimo.
Recepti baka i djedova
- Objektivno, male su mogućnosti za uštedu, ali one postoje, barem po pitanju hrane. Sjetimo se naših starijih što su radili. Mrežu usluga treba izgraditi, sada nećemo kupovati zamrzivač, popravit ćemo onaj koji imamo. Cipele je jeftinije popraviti nego kupiti nove. Treba pripremiti zimnicu, uložiti. U moje vrijeme u urbanim sredinama čitave su zgrade mirisale ili smrdjele, kako tko voli, po zimnici. Vino kupiti izravno kod proizvođača, 100 ili 200 litara, u podrumu kuće ukiseliti kupus. Neka jedan to napravi, bit će dovoljno za više njih. Recepti roditelja, djedova i baka mogli bi biti put k održivom razvoju. Sa svinjskom polovicom u zamrzivaču, smrznutim povrćem, zimnicom i pođonjenim cipelama ušteda bi bila oko pedeset posto - naveo je uz ostalo. Za rujan su mnogi savjeti zlata vrijedni...
