Izlaganje magistra agronomije Tvrtka Matijevića, vlasnika obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva iz Daruvara u Hrvatskoj, u čapljinskoj Vijećnici o pčelinjem otrovu te mogućnostima koje taj proizvod pruža i načinima njegova dobivanja samo po sebi iziskivalo je brojna pitanja. Ništa neobično s obzirom na to da kilogram košta 20.000 eura.
U svjetskom vrhu
U praksi se kaže kako se “otrovom stiže do ljepote”. Naime, pčelinji otrov koristi se u prvom redu za pripremu kozmetičkih pripravaka, uz ostalo, i botoksa, a mr. Matijević tvrdi kako ispitivanja djelovanja pčelinjeg otrova na stanice karcinoma daju rezultate. Pčelari iz Hercegovine su se zanimali za način dobivanja pčelinjeg otrova, dok su druge teme, osim cijene, bile u trećem planu. Ono što je bitno istaknuti je podatak kako se pčelinji otrov može vaditi i za dobrih i loših godina, razlike nema. Prisutne pčelare je oduševilo to saznanje jer bi im moglo jamčiti stabilnost u radu. - Za mene su ovo bile očekivane reakcije pčelara. Sve više ljudi okreće se alternativama jer med ovisi o klimatskim čimbenicima koji su iz dana u dan drugačiji, dok pčelinji otrov možemo vaditi po svim vremenskim uvjetima. I kad meda nema, kada se nižu gubici, pčelinjim otrovom možemo postizati dobitke. Cilj nam je stvoriti jaka društva koja nam od polovine travnja odnosno ovdje u Čapljini od polovine ožujka pa do kraja listopada mogu omogućiti pristojnu zaradu za održanje - naglašava mr. Matijević uz opasku kako je “pčelinji otrov pravo čudo”, kozmetika je i eliksir te dodaje: - Najčešće ga koriste žene, pa i gospoda, protiv bora, a najnovija istraživanja pokazuju kako meletin (kvercetin), glavna supstancija, protein koji se nalazi u pčelinjem otrovu, ubija 99,9 posto stanice raka?! Znači, rade ga kao svojevrsni mikroorganizam koji prenosi meletin iz pčelinjeg otrova do stanica raka te ih taj meletin uništava. Kada predamo pčelinji otrov, oni ekstrahiraju meletin, a s obzirom na to da naš otrov ima 70 posto meletina, on je vrh i time smo, kao mala zemlja, na svjetskom tržištu kupcima zanimljivi.
Količine otrova
Mr. Matijević pravi je inovator, kaže da nije bio zadovoljan uređajima koji su bili u ponudi, bacio se na posao dok nije došao do na oko jednostavne aparature koja je, po njegovim saznanjima, među najučinkovitijima. - Vadimo količinu koju rijetko tko može u Europi zamisliti po košnici - naglašava mr. Matijević. Inače, prva je u posao s pčelinjim otrovom ušla Amerika (SAD), zatim su se uključili Hong Kong, pa skandinavske zemlje.
- Tehnologiju imamo, a sada se nadamo kako će nas i tržište prepoznati s kvalitetom, pa onda nije problem ni uključiti mnogobrojne pčelare iz RH i BiH, da se ujedinimo jer, kad nađete tržište, svi traže količinu. Mi s ovom tehnologijom možemo dobiti prvoklasni otrov i definitivno možemo postizati količinu otrova po jednoj košnici mnogo veću nego što ljudi u svijetu postižu - kazao je. Uređaj za skupljanje otrova po cijeni od 1000 eura može kupiti svatko, međutim, mr. Matijević je najavio kako će prvo ispitati tržište pa onda pčelarima ponuditi suradnju i kooperaciju. Sudeći po reakcijama zainteresiranih hercegovačkih pčelara, u prvom redu mlađih, veze su uspostavljene pa je za nadati se kako će biti uskoro i vrijednih rezultata. Odmah, na mjestu događaja pozitivno su se o projektu izjasnili Anastazije Pažin iz Dračeva, jedan od čapljinskih pčelara inovatora, a praktični dio provodio se u pčelinjaku Nikole Matića, čapljinskoga boksača. Zasluga za angažman mr. Matijevića pripada Udruzi čapljinskih pčelara na čelu s predsjednikom Slavenom Cvitanovićem.
